Predsjednik Si Đinping je danas pozdravio prve među mnoštvom lidera koji su stigli u Tjenđin (sjever) da učestvuju na samitu koji ilustruje diplomatski uticaj Kine, prije nego što grandiozna parada pokaže njenu vojnu moć.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš prvi je došao kod šefa kineske države, a zatim šefovi vlada Egipta, Kambodže i Nepala, kao i lider hunte Mjanmara Min Aung Hlaing, objavili su zvanični mediji uoči samita Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) zakazanog za nedjelju i ponedjeljak u tom lučkom gradu.
Očekuje se oko dvadeset šefova država i vlada Evroazije, kao i zvaničnici iz nekoliko međunarodnih i regionalnih organizacija. Među njima su ruski, iranski i turski predsjednici Vladimir Putin, Masud Pezeškijan i Redžep Tajip Erdogan, i indijski premijer Narendra Modi.
Neki, uključujući Putina i Pezeškijana, pozvani su da produže boravak do srijede. Oni će biti svjedoci demonstracije vojnih sposobnosti svog domaćina na monumentalnoj paradi u Pekingu povodom 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata kapitulacijom Japana.
Sjevernokorejski lider Kim Džong Un će ovom prilikom napraviti rijedak izlazak iz svoje zatvorene zemlje, kako bi stao pored predsjednika Si Đinpinga u susjednoj i savezničkoj Kini.
Opsežna zvanična komunikacija koja je prethodila paradi, predstavljena je kao demonstracija sile i „potvrda volje za mirom“, pri čemu „kineska vojna moć garantuje stabilnost u svijetu pod prijetnjama“. Ona takođe veliča multilateralizam, čiji je model Šangajska organizacija za saradnju, daleko od „mentaliteta Hladnog rata i zastarjelih pojmova geopolitičke konfrontacije“, po zvaničnoj novinskoj agenciji Sinhua. To je jasna aluzija usmjerena na Amerikance i njihove zapadne saveznike.
ŠOS okuplja 10 zemalja članica i 16 zemalja posmatrača ili partnera i predstavlja skoro polovinu svjetskog stanovništva i značajan udio u globalnom BDP-u. Lako se predstavlja kao protivteža NATO-u.
Ta organizacija održava ono što se opisuje kao njen najveći samit od njenog osnivanja 2001. godine u kontekstu višestrukih kriza koje direktno pogađaju njene članice: trgovinskog sukoba SAD sa Kinom i Indijom, rata u Ukrajini, iranskog nuklearnog spora i drugih.
Očekuje se da će Putin govoriti večeras. Mnogi saveznici Kijeva sumnjaju da Peking podržava Moskvu protiv Ukrajine. Kina tvrdi da je neutralna i optužuje zapadne zemlje da produžavaju neprijateljstva naoružavanjem Ukrajine.
Kineski predsjednik koga su citirali zvanični mediji, opisao je u utorak odnose sa Rusijom kao „strateški najvažnije među glavnim zemljama“ u „problematičkom i promjenljivom“ svijetu.
Samit će „ojačati sposobnost ŠOS-a da odgovori na izazove i prijetnje savremenog svijeta i konsoliduje solidarnost širom evroazijskog zajedničkog prostora“, rekao je Putin za Sinhuu i tražio „pravedniji multipolarni svjetski poredak“.
Očekuje se da će Putin u ponedjeljak razgovarati o sukobu u Ukrajini sa svojim turskim kolegom, a o nuklearnom pitanju sa svojim iranskim kolegom.
Potrebna mu je „sva prednost koju ŠOS predstavlja na svjetskoj sceni i potrebna mu je podrška druge najveće svjetske ekonomije“, rekao je za AFP stručnjak za Kinu i Istočnu Aziju Lim Tai Vei.
„Rusija bi takođe željela da i Indija bude uz nju, a trgovinska trenja Indije sa Sjedinjenim Državama nude priliku za to“, dodao je on.
Sama ŠOS nije imuna na neslaganje. Kina i Indija, koje su uključene u žestoku regionalnu konkurenciju, rade, posebno zbog američkih tarifa koje su ih pogodile, na jačanju međusobnih odnosa poslije neprijateljstava koja su ih suprotstavila 2020. godine na granici.
Posjeta Narendre Modija Kini biće njegova prva od 2018. godine. Međutim, on nije među liderima najavljenim za paradu u srijedu.
