Savjet bezbjednosti UN danas o legalnosti američke akcije u Venecueli, Vašington štiti pravo veta

Savjet bezbjednosti UN danas o legalnosti američke akcije u Venecueli, Vašington štiti pravo veta

Legalnost američke vojne akcije u kojoj je zarobljen predsjednik Venecuele Nikolas Maduro biće danas u središtu pažnje u Ujedinjenim nacijama (UN), ali je malo vjerovatno da će se Vašington suočiti sa oštrim kritikama saveznika ili biti pozvan na odgovornost u Savjetu bezbjednosti.

Rusija, Kina i drugi saveznici Venecuele optužili su SAD za kršenje međunarodnog prava, ali su američki saveznici, od kojih su mnogi protivnici Madura, bili znatno uzdržaniji u izražavanju zabrinutosti zbog upotrebe vojne sile u Venecueli.

„Sudeći po dosadašnjim reakcijama evropskih lidera, pretpostavljam da će američki saveznici u Savjetu bezbjednosti UN vješto izbjegavati jasan stav“, rekao je Ričard Govan, direktor za globalna pitanja i institucije u Međunarodnoj kriznoj grupi, prenosi Rojters.

Agencija podsjeća da je generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao da američka operacija postavlja „opasan presedan“ i da mnogi pravni stručnjaci takođe ocjenjuju da je akcija SAD bila nezakonita, ali dodaje da će Vašington moći da blokira svaki pokušaj Savjeta bezbjednosti UN da ga pozove na odgovornost.

Nakon američke operacije, evropske države su uglavnom pozvale na poštovanje međunarodnog prava, ali bez direktnog optuživanja Vašingtona, mada je francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro rekao da su SAD prekršile „princip neupotrebe sile, koji je temelj međunarodnog prava“.

Povelja Ujedinjenih nacija precizira da se zemlje članice „uzdržavaju u svojim međunarodnim odnosima od prijetnje ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države“.

Američki ambasador pri UN Majk Volc juče se pozvao na član 51 Povelje UN, koji navodi da ništa „neće narušiti prirođeno pravo na individualnu ili kolektivnu samoodbranu ako dođe do oružanog napada na neku članicu Ujedinjenih nacija““.

„U ovom slučaju imate narko-bosa, nelegitimnog lidera optuženog u Sjedinjenim Državama, koji sarađuje sa Kinom, Rusijom, Iranom i terorističkim grupama poput Hezbolaha, i koji ubacuje drogu, kriminalce i oružje u Sjedinjene Američke Države, prijeteći da napadne svoje susjede“, rekao je za Foks njuz.

Međutim, pravni stručnjaci tvrde da je američka operacija bila nezakonita jer nije imala odobrenje Savjeta bezbjednosti UN, nije sprovedena uz saglasnost Venecuele i ne može se smatrati samoodbranom od oružanog napada, navodi Rojters.

„Ova akcija je prekršila međunarodno pravo“, rekao je Tom Danenbaum, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Stanford. „Ozbiljne pravne zamjerke Madurovom režimu ne ukidaju potrebu za pravnim osnovom za upotrebu vojne sile u Venecueli“, dodao je.

Ipak, Vašington ne može biti pozvan na odgovornost pred Savjetom bezbjednosti UN, koji je zadužen za održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti jer SAD kao stalna članica raspolažu pravom veta, zajedno sa Rusijom, Kinom, Velikom Britanijom i Francuskom, i mogu blokirati svaku odluku.

Maduro je 2020. godine optužen u SAD, između ostalog, za zavjeru u okviru narko-terorizma. On je od početka negirao bilo kakvu umiješanost u kriminalne aktivnosti.

„Čak i ako bi Maduro bio odgovoran za krijumčarenje određene količine droge u SAD, takvo krijumčarenje ne predstavlja oružani napad i ne daje Sjedinjenim Državama pravo da koriste silu u samoodbrani“, rekla je Milena Sterio, profesorka prava na Državnom univerzitetu u Klivlendu.

Ona je takođe navela da Vašington „ne može da vrši eksteritorijalnu jurisdikciju i hapsi pojedince gdje god to poželi“.

Adil Hak, profesor prava na Univerzitetu Ratgers, rekao je da je američko hapšenje Madura „bilo nezakonito kršenje nepovredivosti i imuniteta šefa države na funkciji, koji možda nema demokratski legitimitet, ali je nesporno obavljao zvanične dužnosti u ime svoje države“.