Američki zvaničnici i zakonodavci sve su zabrinutiji zbog sastanka prošlog mjeseca na kojem su se predstavnici administracije predsjednika SAD Donalda Trampa susreli sa Kirilom Dmitrijevim, ruskim izaslanikom koji se nalazi pod američkim sankcijama, radi izrade plana za okončanje rata u Ukrajini, navelo je više izvora agencije Rojters, upoznatih s tim događajem.
Sastanak je održan u Majamiju krajem oktobra i uključivao je specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa, Trampovog zeta Džareda Kušnera i Dmitrijeva, koji vodi Ruski fond za direktne investicije (RDIF), jedan od najvećih ruskih državnih investicionih fondova.
Blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dmitrijev je preuzeo vodeću ulogu u razgovorima sa SAD o ratu i ove godine se više puta sastao sa Vitkofom. Trampova administracija izdala mu je specijalno izuzeće koje mu je omogućilo ulazak u zemlju, rekao je jedan visoki američki zvaničnik za Rojters.
Dmitrijev i njegov fond stavljeni su na crnu listu američke vlade 2022. godine, nakon ruske invazije velikih razmjera na Ukrajinu. Sankcije praktično zabranjuju američkim građanima i kompanijama da posluju sa njima.
Sastanak je rezultirao planom od 28 tačaka za okončanje rata, rekla su dva izvora. Plan, koji je ove nedjelje objavio Axios, iznenadio je brojne zvaničnike u različitim djelovima administracije i izazvao zabunu u ambasadama u Vašingtonu i evropskim prijestonicama.
Takođe je izazvao kritike Ukrajinaca i njihovih saveznika, jer djeluje snažno naklonjeno ruskim interesima. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je u petak da neće izdati interese svoje zemlje.
Dokument, koji zahtijeva velike ustupke od Ukrajine, djeluje suprotno tvrđem stavu koji je Trampova administracija u posljednje vrijeme zauzela prema Moskvi, uključujući sankcije njenom energetskom sektoru.
Nije jasno da li je Dmitrijev u Majami došao sa određenim ruskim zahtjevima i da li su oni uključeni u plan.
Dva izvora upoznata sa sastankom rekla su da je Rustem Umerov, ukrajinski ministar odbrane, takođe bio u Majamiju početkom ove sedmice kako bi sa Vitkofom razgovarao o planu.
Jedan izvor rekao je da je Vitkof upoznao Umerova sa planom tokom te posjete i da su Sjedinjene Države plan uputile Ukrajini preko turske vlade u srijedu, prije nego što su ga direktno prezentovale u Kijevu u četvrtak.
Umerov je rekao da je njegova uloga bila „tehnička“ i negirao da je razgovarao o sadržini plana sa američkim zvaničnicima.
Dmitrijev i ukrajinska ambasada u Vašingtonu nijesu odgovorili na zahtjev za komentar.
Portparolka Bijele kuće Karolin Levit rekla je u saopštenju da svaki mirovni plan „mora ponuditi bezbjednosne garancije i mehanizme odvraćanja za Ukrajinu, Evropu i Rusiju“, kao i ekonomske podsticaje za obje strane.
„Ovaj plan je izrađen da odražava realnost situacije i da pronađe najbolji ‘win-win’ scenario u kojem obje strane dobijaju više nego što moraju da daju“, rekla je.
Tramp je u petak rekao da očekuje da Zelenski potpiše plan do Dana zahvalnosti. Rojters je ranije objavio da su SAD upozorile Ukrajinu da bi mogle ograničiti vojnu pomoć ako to ne učini.
Mnogi visoki zvaničnici u Stejt departmentu i Savjetu za nacionalnu bezbjednost nijesu bili obaviješteni o planu, rekli su izvori. Specijalni izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog, koji je radio sa Ukrajincima na pregovorima i planira da napusti funkciju u januaru, takođe je bio isključen iz razgovora koje su vodili Vitkof i Dmitrijev.
Jedan visoki američki zvaničnik rekao je da je državni sekretar Marko Rubio upoznat sa planom, ali nije precizirao kada.
„Sekretar Rubio bio je blisko uključen u cijeli proces izrade plana za okončanje rata u Ukrajini. Svaka suprotna insinuacija je potpuno netačna. To uključuje razgovore sa obje strane sukoba, mnogo puta, kako bi se olakšala razmjena ideja i uspostavio trajan mir“, rekao je glavni zamjenik portparola Stejt departmenta Tomi Pigot u saopštenju.
Američki zvaničnici sa kojima je razgovarao Rojters osporili su ovu izjavu.
„Nije bilo koordinacije, niko u Stejt departmentu ovo nije vidio, pa ni Rubio“, rekao je drugi američki zvaničnik. Naveo je da plan sadrži elemente koje je Rubio ranije odbijao.
Situacija je izazvala zabrinutost u administraciji i Kongresu da su Vitkof i Kušner zaobišli međuresorski proces i da su razgovori sa Dmitrijevim doveli do plana koji favorizuje Rusiju.
U planu se nalaze ruski zahtjevi koje je Moskva i ranije postavljala – da Ukrajina preda dio teritorije koju još kontroliše na istoku, prizna Krim kao ruski i odustane od pridruživanja NATO-u.
„Ovaj takozvani ‘mirovni plan’ ima ozbiljne probleme i veoma sam skeptičan da će donijeti mir“, rekao je senator Rodžer Viker, republikanski predsjednik Senatskog komiteta za oružane snage. „Ukrajina ne smije biti natjerana da preda svoju zemlju jednom od najzloglasnijih ratnih zločinaca na svijetu, Vladimiru Putinu“.
Stručnjaci su takođe kritikovali predloženi sporazum.
„Putin je danas rekao da je plan koji je vidio ‘osnova’ za budući sporazum – što vjerovatno znači da će tražiti dodatne izmjene i dopune plana koji je već nepovoljan za Kijev“, rekla je Dara Masikot iz Karnegi fondacije. „Nedjelju dana djeluje previše ambiciozno“.
Razgovori administracije sa Dmitrijevim takođe su izazvali zabrinutost u obavještajnoj zajednici, rekao je jedan američki zvaničnik.
Dmitrijev je ranije koristio svoju poziciju u RDIF-u da izgradi veze sa zapadnim vladama i kompanijama, uprkos američkim sankcijama.
CIA nije željela da komentariše ove navode.
Tokom prvog Trampovog mandata, Dmitrijev je uspostavio kontakte sa Trampovim timom kako bi „resetovali“ odnose između Vašingtona i Moskve.
Na sastanku 2017. sa Erikom Princem, bivšim direktorom Blackwatera i Trampovim saveznikom, Dmitrijev je razgovarao o odnosima SAD i Rusije, prema izvještaju specijalnog tužioca Roberta Mulera iz 2019.
Na drugom sastanku sa jednim Kušnerovim prijateljem, Dmitrijev je sastavio plan pomirenja za jačanje veza između SAD i Rusije, navodi isti izvještaj.
Mulerov tim rekao je da nije našao dokaze da je Trampova kampanja koordinisala sa Rusima da utiče na izbore 2016.
Dmitrijev je takođe radio direktno sa Kušnerom tokom Trampove administracije – tokom pandemije koordinisao je nabavku respiratora za SAD preko RDIF-a, što je izazvalo zabrinutost Ministarstva finansija zbog mogućeg kršenja sankcija.
U posljednjim godinama Dmitrijev se pojavljivao na američkim televizijama i događajima poput Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, promovišući jačanje trgovinskih veza SAD i Rusije.
Slično je poručio i na sastanku u Majamiju, prema zvaničnim objavama.
Njegova posjeta uključivala je i sastanak sa američkom kongresmenkom Anom Lunom, republikankom iz Floride. Tokom sastanka, Dmitrijev i Luna razgovarali su o povećanju trgovinske saradnje SAD i Rusije. Njena kancelarija nije odgovorila na zahtjeve za komentar.
Sastanak je zakazan ranije tokom mjeseca nakon Lunine izjave da je dobila „ruske JFK fajlove“.
Na snimku ruske agencije RIA, vidi se kako Luna prima kutiju čokolada sa Putinovim likom.
Čini se da se Luna i Dmitrijev nalaze u konferencijskoj sali hotela Faena u Majamiju.
Hotel Faena u vlasništvu je Access Industries, čiji je vlasnik ruski milijarder Len Blavatnik. Blavatnik je bogatstvo stekao u partnerstvu sa Viktorom Vekselbergom, ruskim milijarderom pod američkim sankcijama zbog veza sa Putinom. Vitkofova kompanija Witkoff Group posluje sa Blavatnikom, uključujući i u Majamiju.
