Kolektivni zapad je iritiran i frustriran ovim činjenicama. Zato je, za zapadne medije, najbolje prećutati ovaj događaj. Ali, to ne mijenja smer kojim je krenula istorija.
Šesnaesti Samit BRIKS-a u Kazanju bilo je okupljanje nezapadnih zemalja, na kome se raspravljalo prije svega o pitanjima sopstvenog razvoja, nezavisno od Zapada, pa i protiv njega.
Inače, Samit u Kazanju održan je 80 godina poslije konferencije u Bandungu, prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja.
Pokret nesvrstanih je imao očigledne prednosti, ali i brojne nedostatke. Većinu ovih zemalja Zapad je ponovo rekolonizovao, uglavnom putem sistema dužničkog ropstva. Matrica starog kolonijalizma se nastavila, na nešto drugačiji i suptilniji način. Svega nekoliko zemalja je izbeglo neokolonijalnoj zamci, poput Kine, Kube ili Vijetnama. Nažalost, ne i Jugoslavije.
Kako kaže američki ekonomista Majkl Hadson, zemlje trećeg svijeta, kako su se, u to vrijeme, nazivale zemlje Globalnog juga, „jednostavno nisu bile sposobne da nametnu drugačiji svjetski poredak, jer ih nije bilo dovoljno“. Osim toga, njihove ekonomije su većinom služile kao izvor jeftinih resursa za zapadne ekonomije.
Međutim, danas imamo drugačiju sliku. „Sada u BRIKS-u ima dovoljno snažnih zemalja, predvođenih Kinom i Rusijom, koje mogu da omoguće ekonomsku samodovoljnost i pomognu nekadašnjem trećem svijetu da postane istinski nezavisan od Zapada“, dodaje Hadson.
Magija Kazanja
Kako je, za sajt „Nju istern autluk“, Samit u Kazanju ocijenio afrički geopolitičar Muhamed Lamine Kaba sa Panafričkog univerziteta: „Teško je preceniti značaj ovog skupa. Alijansa zemalja BRIKS-a – moćne koalicije koja ujedinjuje Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku – bori se za multipolarni svet, u kome se prihvata različitost, što Zapad uporno negira. Zapravo, Zapad prestaje da bude ‘gospodar svijeta’ što otvara novu eru saradnje i multipolarnosti. Magija Kazanja je definitivno promijenila situaciju.“
U čemu se sastoji „magija Kazanja“? Održan od 22. do 24. oktobra 2024, Samit u Kazanju okupio je zemlje koje su odlučne da ospore zapadnu hegemoniju. One sada uspostavljaju istinski novi svjetski poredak. Osim toga, dodaje Kaba, na Samitu je iznesen niz „velikih inicijativa, kao što je ruski predlog za stvaranje parlamenta BRIKS-a, kako bi se ojačao politički uticaj ovog ekonomskog saveza, a razmatrano je i stvaranje zajedničke valute BRIKS-a, kako bi se smanjila zavisnost od američkog dolara i uspostavila pravednija globalna ekonomija“.
Ovaj samit je, zaključuje Kaba, „označio pojavu multipolarnog svijeta, koji počiva na saradnji i uspostavlja novu razvojnu paradigmu, kroz mrežu ekonomske solidarnosti“. Posle ovog Samita, započinje „nova istorijska era, u kojoj zemlje Globalnog juga preuzimaju sudbinu u svoje ruke i redefinišu svoju budućnost na globalnoj sceni“.
U čemu se sastoji „magija Kazanja“? Održan od 22. do 24. oktobra 2024, Samit u Kazanju okupio je zemlje koje su odlučne da ospore zapadnu hegemoniju. One sada uspostavljaju istinski novi svjetski poredak. Osim toga, dodaje Kaba, na Samitu je iznesen niz „velikih inicijativa, kao što je ruski predlog za stvaranje parlamenta BRIKS-a, kako bi se ojačao politički uticaj ovog ekonomskog saveza, a razmatrano je i stvaranje zajedničke valute BRIKS-a, kako bi se smanjila zavisnost od američkog dolara i uspostavila pravednija globalna ekonomija“.
Ovaj samit je, zaključuje Kaba, „označio pojavu multipolarnog svijeta, koji počiva na saradnji i uspostavlja novu razvojnu paradigmu, kroz mrežu ekonomske solidarnosti“. Poslije ovog Samita, započinje „nova istorijska era, u kojoj zemlje Globalnog juga preuzimaju sudbinu u svoje ruke i redefinišu svoju budućnost na globalnoj sceni“.
Laboratorija budućnosti
U tom smislu, kako primjećuje brazilski analitičar Pepe Eskobar, Rusija nije mogla da izabere bolju pozornicu od Kazanja, koji je zaista multikulturan i u kome se ukrštaju mnogi istorijski vektori: „Jugozapadni ruski grad Kazanj, na obalama rijeka Volge i Kazanjke, glavni je grad autonomne Republike Tatarstan, poznat po živoj mješavini tatarske i ruske kulture.“
Kazanj je i sjeverozapadna granica širenja islama u Rusiji.
Kazanjski Kremlj, vekovima stara citadela, koja je uvršćena u svjetsku baštinu, „postao je globalna slika BRIKS-a 2024“, dodaje Eskobar, pa ističe: „Minareti džamije Kul Šarif u kazanjskom Kremlju su, zapravo, dobili novu, ikoničnu dimenziju, koja simbolizuje kolektivni i transkulturni napor država civilizacija u izgradnji pravednijeg svijeta.“
Inače, ukupno 36 delegacija okupljenih u Kazanju, od kojih su 22 predstavljali šefovi država, plus šest međunarodnih organizacija, uključujući i Ujedinjene nacije, što govori o promjeni globalne ravnoteže, predstavljaju skoro polovinu globalnog BDP-a. A to je, dodaje Eskobar, definitivna potvrda da je „cunami sankcija koje su Rusiji uvedene od 2022, kao i galama o ‘izolaciji Rusije’, jednostavno nestala u vrtlogu irelevantnosti.“
Kolektivni zapad je iritiran i frustriran ovim činjenicama. Zato je, za zapadne medije, najbolje prećutati ovaj događaj. Ali, to ne mijenja smjer kojim je krenula istorija. Osim toga, veoma je važno, dodaje ovaj brazilski novinar, što na ovom skupu nije bilo nijednog zvaničnog predstavnika grupe „Pet očiju“ (obaveštajna zajednica koju čine anglosaksonske zemlje: SAD, Britanija, Kanada, Australija i Novi Zeland).
Pred učesnicima samita ostaje ogroman posao: kako prilično detaljnu Kazanjsku deklaraciju, sa više od 130 operativnih paragrafa, pretočiti iz riječi u djela. Pojedini delovi odnose se na pitanja kolektivne bezbjednosti, pravila međusobne trgovine ili geopolitiku. Kako zaključuje Eskobar: „Biće to dug, vijugav i trnovit put.“ Ali, BRIKS je, nesumnjivo, već postao „laboratorija budućnosti“.
Arhitekte nastupajućeg svjetskog poretka
Vratimo se, na kraju, još jednom afričkom geopolitičaru Kabi, koji primećuje da je BRIKS izazvao pravi geopolitički zemljotres, upućujući „izazov bez presedana zapadnoj hegemoniji“.
„Ekonomska, politička i kulturna dominacija Zapada posustaje, što dovodi do nove ere multipolarnosti, koja redefiniše pravila globalne igre“, navodi Kabi.
Samit u Kazanju, dodaje on, označava istinsku geopolitičku revoluciju, jer su se „zemlje BRIKS-a i njihovi saveznici okupili da se bore protiv prevlasti Zapada“.
„Samit u Kazanju je pokazao odlučnost zemalja BRIKS-a da oblikuju budućnost bez zapadnih diktata“, primećuje Kaba, „postavljajući temelje za pluralni svijet“. Geopolitički pejzaž se, uostalom, već promijenio. BRIKS je oslabio zapadnu hegemoniju i ojačao zemlje Globalnog juga.
Dakle, nova geopolitička era se zasniva na saradnji država civilizacija, bez zapadne hegemonije i bez obzira na razlike. I bez obzira na to šta želi parazitski Zapad, koji se nalazi u očiglednom opadanju. Kako zaključuje Kaba: „Budućnost je već multipolarna, a države BRIKS-a su njeni arhitekti.“
