Nakon nedjelja intenzivne diplomatije usmjerene na uspostavljanje prekida vatre između Izraela i militanata Hezbolaha, Sjedinjene Države su se odlučile za potpuno drugačiji pristup: da dopuste da se sukob u Libanu odvija.
Prije samo dvije nedjelje SAD i Francuska su zahtijevale trenutni prekid vatre u trajanju od 21 dan kako bi spriječili izraelsku invaziju na Liban, podsjeća agencija Rojters. Taj napor je osujetila izraelska egzekucija vođe Hezbolaha, Hasana Nasralaha, pokretanje izraelskih kopnenih operacija na jugu Libana 1. oktobra i izraelski vazdušni napadi koji su uništili veći dio rukovodstva grupe.
Izrael je u međuvremenu proširio svoje mete i na sjever Libana gdje je, prema riječima zdravstvenih zvaničnika, u napadu na većinski hrišćanski grad Aitou u ponedjeljak stradala najmanje 21 osoba, dok su milioni Izraelaca potražili sklonište od projektila ispaljenih preko granice. Takođe je došlo do tenzija između izraelske vojske i mirovnih snaga UN u Libanu.
Premijer Benjamin Netanjahu, koji je posjetio vojnu bazu u centralnom Izraelu gdje su u nedjelju četiri vojnika poginula u napadu Hezbolahovog drona, rekao je da će Izrael nastaviti da napada ovu grupu “nemilosrdno, svuda u Libanu – uključujući Bejrut.”
Jasno je da su američki zvaničnici odustali od zahtjeva za prekidom vatre, tvrdeći da su se okolnosti promijenile. “Podržavamo Izrael u sprovođenju ovih operacija u cilju slabljenja Hezbolahove infrastrukture, tako da na kraju možemo doći do diplomatskog rješenja”, rekao je prošle nedjelje portparol Stejt departmenta Metju Miler.
Pentagon je u nedjelju saopštio da će poslati američke trupe u Izrael, zajedno sa naprednim američkim protivraketnim sistemom. U ponedjeljak je američka ambasada u Libanu snažno ohrabrila svoje građane da odmah napuste zemlju, upozoravajući da dodatni letovi koje je vlada organizovala za pomoć američkim građanima da napuste Liban, a koji traju od 27. septembra, neće biti organizovani unedogled.
Promjena pravca, prema ocjeni Rojtersa, odražava suprotstavljene ciljeve SAD – suzbijanje sve većeg sukoba na Bliskom Istoku, dok se istovremeno nastoji da ozbiljno oslabi Hezbolah.
Novi pristup je istovremeno praktičan i rizičan.
SAD i Izrael bi imali koristi od poraza zajedničkog neprijatelja – Hezbolaha, koji Teheran koristi kao prijetnju sjevernoj granici Izraela – ali ohrabrivanje sve šire vojne kampanje Izraela nosi rizik od sukoba koji bi mogao da izmakne kontroli, navodi se u analizi.
Džon Alterman, bivši zvaničnik Stejt departmenta, rekao je za Rojters da SAD žele da vide Hezbolah oslabljen, ali to moraju da procijene u odnosu na rizik od “stvaranja vakuuma” u Libanu ili izazivanja regionalnog rata.
Dodao je da izgleda da je stav Vašingtona sljedeći: “Ako ne možete da promijenite pristup Izraela, možete pokušati da ga usmjerite na konstruktivan način.”
Novi sukob Izraela s Hezbolahom započeo je kada je grupa ispalila rakete na izraelske pozicije odmah nakon napada na Izrael 7. oktobra 2023, koji su izveli naoružani pripadnici Hamasa i koji je pokrenuo rat u Gazi. Hezbolah i Izrael od tada razmjenjuju vatru.
Dok su mjeseci indirektnih pregovora o prekidu vatre između Izraela i Hamasa prolazili bez uspjeha, Izrael je u septembru počeo da pojačava bombardovanje Hezbolaha i nanosi mu teške udarce.
Nakon Nasralahove smrti – koju su SAD nazvale “mjerom pravde” – američki predsjednik Džo Bajden ponovo je pozvao na prekid vatre duž granice između Izraela i Libana.
Netanjahuova vlada je, ipak, započela kopnenu invaziju, a u roku od nekoliko dana SAD su odustale od zahtjeva za prekidom vatre i izrazile podršku kampanji svog saveznika.
Aron David Miler, bivši američki pregovarač za Bliski Istok, rekao je da Vašington nije imao velike nade da će obuzdati Izrael i da je uvidio potencijalne koristi od operacije.
“S jedne strane, mnogi Libanci nezadovoljno posrću pod težinom Hezbolahovog prisustva u Libanu. Ali, s druge strane… ova promjena se Libanu nameće kroz veoma nasilnu kampanju”, kazao je Džonatan Lord
“To je sigurno stvorilo zamajac u kojem je administracija vjerovatno pomislila: “Hajde da od nužnosti napravimo vrlinu”, rekao je i dodao da su američki zvaničnici takođe vjerovatno zadržavali sredstva pritiska kako bi pokušali da obuzdaju izraelsku odmazdu na balistički raketni napad koji je Teheran izveo prošle nedjelje.
Danas se ne vode nikakvi značajni pregovori o prekidu vatre, rekli su evropski izvori upoznati sa situacijom, dodajući da će Izraelci nastaviti operaciju u Libanu “nedjeljama, ako ne i mjesecima”. Dva američka zvaničnika rekla su za Rojters da bi to mogao biti vremenski okvir.
Rojters piše da bi izraelska kampanja mogla donijeti Vašingtonu barem dvije koristi.
Prvo, slabljenje Hezbolaha – najmoćnije milicije koju podržava Iran – moglo bi da suzbije uticaj Teherana u regionu i smanji prijetnju po Izrael i američke snage.
Vašington takođe vjeruje da bi vojni pritisak mogao primorati Hezbolah da položi oružje i otvori put za izbore nove vlade u Libanu koja bi zbacila moćni militantni pokret, koji je decenijama značajan igrač u Libanu.
Džonatan Lord, bivši zvaničnik Pentagona koji sada radi u Centru za novu američku bezbjednost u Vašingtonu, rekao je da će to biti teško postići.
“S jedne strane, mnogi Libanci nezadovoljno posrću pod težinom Hezbolahovog prisustva u Libanu. Ali, s druge strane… ova promjena se Libanu nameće kroz veoma nasilnu kampanju”, kazao je Lord.
Konačni cilj, rekli su američki zvaničnici prošlog vikenda, je sprovođenje rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1701, koja je nalagala uspostavljanje mirovne misije UNIFIL, kako bi se pomoglo libanskoj vojsci da južne granice s Izraelom očisti od oružja ili naoružanog osoblja osim onog koje pripada libanskoj državi.
Međutim, kako Izrael širi operacije u Libanu, tenzije su porasle između Izraela i UNIFIL-a. UN su saopštile da su izraelski tenkovi u nedjelju upali u njihovu bazu.
Netanjahu je u ponedjeljak odbacio optužbe da su izraelske trupe namjerno ugrozile pripadnike UNIFIL-a kao “potpuno netačne” i ponovio je poziv da se povuku iz borbenih zona blizu granice s Izraelom. On je rekao da Hezbolah koristi pozicije UNIFIL-a kao zaklon za napade koji su ubili Izraelce, uključujući napad dronom u nedjelju na vojnu bazu, kada su poginula četiri vojnika.
Netanjahu je rekao da žali zbog bilo kakve štete nanijete osoblju UNIFIL-a, ali je dodao da je najbolji način da se obezbijedi njihova sigurnost “da poslušaju zahtjev Izraela i privremeno se sklone iz opasne zone”.
Portparol UNIFIL-a u ponedjeljak je na platformi X poručio da će mirovna misija ostati. “Ostajemo… mi smo na jugu Libana pod mandatom Savjeta bezbjednosti. Važno je održati međunarodno prisustvo i zastavu UN-a u ovom području”, rekao je Andrea Tenenti.
Izraelska vojska je u nedjelju dovela strane novinare u južni Liban i pokazala im ulaz u tunel Hezbolaha koji se nalazio manje od 200 metara od UNIFIL-ove pozicije, kao i skladišta oružja koja su vojnici pronašli.
UNIFIL je saopštio da su prethodni izraelski napadi ograničili njihove sposobnosti za nadzor, a izvori iz UN-a navode da strahuju da će biti nemoguće nadzirati eventualne povrede međunarodnog prava tokom sukoba.
Američki zvaničnici kažu da se razgovori sa stranama u sukobu u Libanu mogu voditi dok borbe traju, mada analitičari upozoravaju da sukob u velikoj mjeri povećava rizik od šireg rata, posebno dok region čeka odgovor Izraela na iranski raketni napad.
Osim rizika od rata koji bi mogao uključiti SAD, postoji strah da Liban postane nova Gaza.
Godina izraelskih vojnih operacija svela je ovu enklavu na pustoš i ubila skoro 42.000 ljudi, prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi. Američki zvaničnici otvoreno upozoravaju da ofanziva Izraela u Libanu ne bi ni najmanje smjela da bude poput one u Pojasu Gaze.
Uprkos tim opasnostima, Alterman, koji sada vodi program za Bliski Istok u Centru za strateške i međunarodne studije, rekao je da je malo vjerovatno da će diplomatija uskoro zaustaviti borbe.
“Netanjahu vidi da se svi njegovi rizici isplate i djeluje mi da će Izrael u ovom trenutku teško pomisliti da bi trebalo da prestane da koristi svoju prednost”, kazao je.
