SAD protiv Međunarodnog krivičnog suda: Slovenija traži zaštitu Evropske unije

SAD protiv Međunarodnog krivičnog suda: Slovenija traži zaštitu Evropske unije

Slovenija je danas saopštila da će od Brisela zatražit da upotrijebi svoj autoritet kako se sankcije SAD-a usmjerene protiv četvoro sudija Međunarodnog krivičnog suda (MKS), među kojima je i slovenačka sutkinja, ne bi mogle primjenjivati u Evropi.

Administracija predsjednika Donalda Trampa juče je uvela sankcije protiv četvoro sudija Međunarodnog krivičnog suda (MKS) zbog istrage o navodnim ratnim zločinima američkih vojnika u Avganistanu i izdavanja naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

Na spisku sankcionisanih nalaze se Solomi Balungi Bosa iz Ugande, Luz del Karmen Ibanez Karanza iz Perua, Reina Adelajd Sofi Alapini Gansu iz Benina i Beti Hohler iz Slovenije, saopštio je državni sekretar Marko Rubio.

Rubio: Sud je politizovan

Oni su, naveo je Rubio, aktivno učestvovali u nezakonitim i neutemeljenim postupcima MKS-a protiv Amerike ili našeg bliskog saveznika Izraela. „Sud je politizovan i lažno tvrdi da ima neograničeno diskreciono pravo da istražuje, optužuje i krivično goni državljane Sjedinjenih Država i naših saveznika“, rekao je Rubio, a prenosi Hina.

Slovenija je pozvala EU da iskoristi takozvani statut o blokadi koji EU omogućava izuzetak za evropske kompanije od poštovanja američkih sankcija koje Brisel smatra nezakonitim. Ta mjera se ranije koristila kako bi se spriječilo da Vašington zabrani evropsku trgovinu s Iranom i Kubom.

„Zbog činjenice da se na spisku sankcionisanih nalazi sutkinja iz zemlje članice EU-a, Slovenija će predložiti da se odmah aktivira mjera o blokadi“, objavilo je na mreži X Ministarstvo spoljnih poslova. Predsjednica MKS-a Tomoko Akane to je zatražila od EU-a još u martu ove godine, nakon što je Tramp najavio sankcije sudu.

Interna istraga protiv glavnog tužioca

Sudije Bosa i Karanza su 2020. godine bile uključene u odluku žalbenog vijeća kojom je tužiocu suda omogućeno otvaranje istrage o navodnim ratnim zločinima američkih snaga u Avganistanu.

Dvojica sudija su takođe u novembru 2024. godine izdali naloge za hapšenje Netanjahua, bivšeg izraelskog ministra odbrane Joava Galanta i vođe Hamasa Ibrahima Al-Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Alapini Gansu i Hohler su podržale naloge za hapšenje Netanjahua i Galanta. Nove sankcije dolaze nakon prethodnih američkih sankcija protiv glavnog tužioca Karima Kana. UN vodi internu istragu protiv njega zbog navodnog seksualnog uznemiravanja službenice suda.

Kan je tokom karijere, između ostalog, branio bivšeg liberijskog predsjednika Čarlsa Tejlora od optužbi za ratne zločine u Sijera Leoneu, kenijskog predsjednika koji je na MKS-u bio optužen za zločine protiv čovječnosti – slučaj je kasnije odbačen – i Seifa al-Islama, sina ubijenog libijskog vođe Moamera Gadafija.