Svjetska vojna potrošnja porasla je za 3,7% u realnom iznosu (prilagođeno inflaciji), na 2.240 milijardi dolara u 2022. godini. To je najviše ikada zabilježeno u izvještaju Štokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
Najveći potrošači su nastavili da povećavaju svoje vojne kapacitete, dok je rat u Ukrajini doveo do toga da zemlje u regiji preispitaju svoje vojne budžete.
Shodno tome, evropski vojni budžeti dostigli su nivoe koji nisu zabilježeni od završetka Hladnog rata.
Ukupna svjetska vojna potrošnja iznosila je 2,2% globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2022. godini.
Na SAD otpada gotovo 40% globalnih vojnih rashoda, a njihova potrošnja porasla je za 0,7% , na 877 milijardi dolara. Ovaj iznos uključuje i vojnu pomoć Ukrajini, procijenjenu na 19,9 milijardi dolara.
Drugo mjesto zauzima Kina čija je vojna potrošnja porasla 28. godinu zaredom. U prošloj godini procijenjena je na 292 milijarde dolara, što je 13% ukupne svjetske potrošnje.
Ruska potrošnja porasla je za 9,2%, na 86,4 milijarde dolara, što je jednako 4,1% BDP-a ove zemlje.
Ukrajina predvodi
Ukrajina je napravila najveći skok, a njena vojna potrošnja povećana je više od šest puta u odnosu na 2021. što je najviše što je SIPRI ikada zabilježio. Ova zemlja je u prvoj godini ruske-ukrajinskog sukoba potrošila 44 milijarde dolara ili 34% BDP-a, a taj iznos ne uključuje vojnu pomoć isporučenu ovoj zemlji.
Vojni rashodi su porasli u četiri od pet geografskih regija u 2022. Najveći porast je bio u Evropi (+13%), zatim na Bliskom istoku (+3,2%), Aziji i Okeaniji (+2,7%) i Americi (+0,3%). Potrošnja je smanjena u Africi (-5,3%).
Najveći pojedinačni pad zabilježila je Turska, s procijenjenim smanjenjem vojnog budžeta od 26 posto. Ovaj pad je vjerovatno posledica inflacije u toj zemlji.
