SAD i njihovi saveznici sankcionisali su do sad rusku energiju, banke i građane, ali ne i dijamante koji su, među deset najvrijednijih neenergetskih ruskih izvoznih proizvoda.
Rusija je, kako prenosi portal „Aksios“, dom najvećih i najbogatijih rezervi ovih dragulja, ali i najveći svjetski proizvođač i izvoznik neobrađenih dijamanata, koji je samo u 2021. godini u inostranstvo prodao ovu rudu u vrijednosti od više od 4.5 milijardi dolara.
Ministarstvo finansija SAD sankcionisalo je zato generalnog direktora „Alrose“ (kompanija za iskopavanje dijamanata koja je najveća je na svijetu i odgovorna je za 90 odsto ruskih kapaciteta za iskopavanje dijamanata) Sergeja Sergejeviča Ivanova , a sankcije protiv kompanije proširilo je u aprilu 2022.godine.
Američki predsjednik Džozef Bajden , takođe je u martu 2022. izdao izvršnu naredbu o zabrani uvoza ruskih neindustrijskih dijamanata. „Caka“ je, međutim, u tome što se ovaj embargo ne odnosi na dijamante koji su „značajno transformisani“ u trećim zemljama.
Na primjer, ruski dijamanti koji su brušeni i polirani u Indiji smatraju se indijskim dijamantima, i uprkos sankcijama ulaze na američko tržište.
„Aksios“ pojašnjava da je jedan od razloga zašto je sankcionisanje obrađenih dijamanata teško, to što im je problem ući u trag. Tipičan dijamant prolazi brojne transakcije na svom putu od rudnika do tržišta, objašnjava Hans Merket , istraživač u Međunarodnoj službi za informacije o miru.
“ Ako odete u zlataru, na primer u Antverpenu, i tražite bilo kakav dijamantski prsten koji prodaju, niko ne zna odakle su ti dijamanti došli „, ilustruje on.
Postoji tehnologija za praćenje dijamanata putem laserskog graviranja ili skeniranja, ali je, kako Merket dodaje, nejasno koliko brzo se ta tehnologija može pojačati kako bi se prilagodila velikim količinama dijamanata.
A sve to predstavlja „veliku rupu“ koja sadašnje sankcije čini uglavnom „simboličnim“, ističe on, dok dok visoki zvaničnik Stejt departmenta ipak kaže da su ovakve, početne sankcije, dio plana „strateške eskalacije“ jer sankcionisanje brušenih dijamanata „nije nešto što se može brzo uraditi“.
Ipak, uprkos pozivima Ukrajine i nekih zemalja Evropske unije da i dijamanti uđu na listu sankcionisanih dobara, to se još nije desilo.
„ Mir vrijedi više od dijamanata „, poručivao je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski u obraćanju parlamentu Belgije, države koja se od početka bori protiv uvođenja zabrana na izvoz ruskih dijamanata.
Stav ove zemlje, u međuvremenu je, kako ocenjuje „Aksios“, omekšao, a Belgija sada smatra da svaka akcija treba da bude dio međunarodno koordinisanog odgovora.
G7 je u februaru obećala da će „kolektivno raditi na daljim merama u vezi sa ruskim dijamantima, uključujući sirove i obrađene“.
Cilj svih mjera koje preduzme G7 je, sudeći prema riječima zvaničnika Stejt departmenta – postizanje „bifurkacije“ na međunarodnom tržištu, na kome bi ruski dijamanti mogli biti prodati nekim zemljama, ali ne i članicama G7.
Zvaničnik ističe i da je moguće donijeti zabranu uvoza koja se zasniva na deklaraciji (što je ranije urađeno sa rubinima iz Burme), iako sistem praćenja zasnovan na dokumentaciji otvara pitanja o tome kako će se verifikovati validnost dokumenata i koliko bi sistem mogao biti ranjiv na manipulaciju.
Vjerovatan scenario, dodao je ovaj izvor „Aksiosa“, jeste primena sistema za ograničavanje uvoza ruskih dijamanata, koji bi mogao da se primjeni na različite načine.
