17. jula, gotovo godinu dana nakon što je potpisana u Istanbulu, Rusija je odlučila da ne obnovi Inicijativu Crnomorskog žita (BSGI) koja omogućuje Ukrajini izvoz poljoprivrednih proizvoda na globalna tržišta. Kako je istaknuo generalni sekretar UN, ta inicijativa je bila „svjetionik nade u svijetu koji je očajnički potreban“.
Prije rata i agresije Rusije na Ukrajinu, koja je bila ključni globalni dobavljač hrane, jedna petina svjetskog ječma dolazila je iz Ukrajine, kao i jedna šestina kukuruza i osmina pšenice. Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, napadajući polja žitarica i silose te blokirajući ukrajinske luke, cijene hrane na globalnom nivou dosegle su rekordne visine i ugrozile snabdjevanje hranom mnogim zemljama uvoznicama. Cilj BSGI bio je da ponovo uspostavi vitalni put za poljoprivredni izvoz iz Ukrajine i smanji globalne cijene hrane.
Uprkos mnogim izazovima, sporazum je postigao svoj ključni cilj. Od avgusta 2022. godine, izvezeno je gotovo 33 miliona tona žitarica i hrane iz Ukrajine u 45 različitih zemalja, što je odigralo ključnu ulogu u smanjenju globalnih cijena hrane za oko 25% od rekordno visokih cijena koje su dosegnute neposredno nakon ruskih napada. Prema javno dostupnim podacima o trgovini, više od polovine žitarica, uključujući dvije trećine pšenice, otišlo je u zemlje u razvoju. Osim toga, BSGI je osigurao kontinuiran pristup žitaricama za Svjetski program hrane (WFP). Tokom 2023. godine, Ukrajina je osigurala 80% nabavljene pšenice za podršku humanitarnim operacijama u zemljama sa najvećim problemima u osiguravanju hrane, poput Avganistana, Džibutija, Etiopije, Kenije, Somalije, Sudana i Jemena. Bez Crnomorskog puta, WFP mora nabavljati žitarice drugdje i po višim cijenama i dužim vremenom isporuke u vrijeme kada se svijet suočava sa neviđenom krizom u snabdjevanju hranom.
Rusija je donijela ovu odluku uprkos obnovljenim prijedlozima generalnog sekretara UN da se rješavaju i njeni prigovori. Kako bi preusmjerila krivicu, Rusija tvrdi da njen izvoz poljoprivrednih proizvoda nije bio dovoljno olakšan. Međutim, to se ne potvrđuje javno dostupnim podacima o trgovini koji pokazuju da ruski izvoz poljoprivrednih proizvoda cvjeta. Rusija je takođe imala velike koristi od Sporazuma o razumijevanju s UN o izvozu đubriva, koji je dogovoren paralelno s BSGI sporazumom. UN je neumorno radila na razjašnjavanju regulatornih okvira i sarađivala s privatnim sektorom kako bi se pronašla potrebna rješenja u bankarskom i osiguravajućem sektoru. Ti napori su sprovedeni u bliskoj saradnji sa EU i njenim partnerima.
Za razliku od laži koje širi Rusija, EU je zaista osigurala da naše sankcije nemaju uticaja na globalnu sigurnost hrane. Nema sankcija na ruski izvoz hrane i đubriva trećim zemljama, a EU je pružila opsežne smjernice ekonomskim subjektima, potvrđujući da su takvi prenosi trećim zemljama dopušteni. Takođe smo sarađivali s UN kako bismo omogućili povezana plaćanja.
Uprkos ovim dobro poznatim i provjerljivim činjenicama, Rusija je odlučila izaći iz BSGI, koristeći hranu kao oružje i ugrožavajući globalno snabdjevanje hranom. Satima nakon povlačenja iz inicijative, Rusija je takođe počela uništavati skladišta žitarica i infrastrukturu luka Ukrajine sa dnevnim ciljanim napadima, ne samo u Crnom moru, već i na Dunavu. Kao trenutna reakcija, veleprodajne cijene pšenice i kukuruza doživjele su najveći porast od početka ruske agresije. Povećana nestabilnost cijena hrane vjerovatno će se nastaviti dok god Rusija svjesno stavlja globalno snabdjevanje hranom pod pritisak, što pogoršava globalnu krizu životnih troškova, a najteže pogađa ljude u zemljama koje zavise o uvozu hrane. To je neprihvatljivo i treba se odlučno osuditi.
Dok se svijet bori s poremećenim snabdjevanjem i višim cijenama, Rusija sada prilazi ranjivim zemljama, posebno u Africi, sa bilateralnim ponudama ograničenih isporuka žitarica, pretvarajući se da rješava problem koji je sama stvorila. To je cinična politika koja svjesno koristi hranu kao oružje.
Kao odgovor na neodgovorne akcije Rusije, EU djeluje u tri glavna smjera. Prvo, nastavićemo podržavati neumorne napore Ujedinjenih nacija i Turske da obnove Inicijativu Crnomorskog žita. Drugo, nastavljamo jačati naše „koridore solidarnosti“ kao alternativne rute za ukrajinski poljoprivredni izvoz kako bi stigli do globalnih tržišta preko EU. Ti su koridori dosad omogućili izvoz više od 41 miliona tona ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, a mi ćemo to povećavati koliko god je moguće kako bismo ublažili posljedice prekida BSGI od strane Rusije. Treće, povećali smo finansijsku pomoć zemljama i ljudima kojima je najpotrebnija, osiguravajući 18 milijardi eura za rješavanje sigurnosti hrane do 2024. godine.
Pozivamo međunarodnu zajednicu i sve zemlje da povećaju vlastitu pomoć u cilju podrške globalnoj sigurnosti hrane. Molimo sve naše partnere da podstaknu Rusiju da se vrati pregovorima, kao što je to već učinila Afrička unija, te da se suzdrži od ciljanja ukrajinske poljoprivredne infrastrukture. Sa jasnim i jedinstvenim glasom, možemo natjerati Rusiju da ponovno sudjeluje u BSGI. Svijet ima zajednički interes za odgovorno upravljanje globalnom sigurnošću hrane. To dugujemo ljudima kojima je najpotrebnije.
