Nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp preokrenuo zapadnu politiku prema Moskvi, ruski suvereni fond je juče saopštio da očekuje da će već u drugom kvartalu 2025. godine određeni broj američkih kompanija da se vrati u Rusiju, a stanovništvo sanjari da do jula ponovo budu uspostavljeni direktni letovi do Majamija, Los Anđelesa i Njujorka.
Rusi se, kako navodi “Njujork tajms” nadaju da je povratak normalnosti u njihovoj zemlji na vidiku sada kada Vašington i Moskva nastoje da resetuju svoje odnose nakon tri godine neprijateljstava i da će uskoro ponovo trgovati u radnjama stranih brendova i plaćati Visa i Masterkard karticama.
Vijesti o prvoj rundi pregovora između Rusije i SAD u Saudijskoj Arabiji izazvale su kod mnogih Rusa osjećaj ushićenja i iščekivanja da se teškoće rata i izolacija Rusije od velikog dijela svijeta uskoro bliže kraju.
Ruski fond za direktne investicije “očekuje da će se određeni broj američkih kompanija vratiti na rusko tržište u drugom kvartalu 2025. godine”, rekao je juče za Rojters direktor Kiril Dmitrijev. “Međutim proces povratka američkih kompanija neće biti lak, jer su mnoge tržišne niše već zauzete”, rekao je Dmitrijev, 49-godišnji bivši investicioni bankar koji je studirao na Harvardu i Stanfordu devedesetih godina.
Nakon što je Zapad uveo najstrože sankcije ikada nametnute jednoj velikoj ekonomiji, Rusija je brzo preduzela mjere kako bi zaobišla ograničenja, a domaći proizvođači su zauzeli tržišni udio koji su prethodno držale velike međunarodne kompanije.
Jurij Afonin, komunistički poslanik, izjavio je u utorak da su direktni pregovori između Moskve i Vašingtona nagrada za istrajnost Rusije tokom protekle tri godine. “Rusija je dokazala da može voditi razgovore o budućnosti svijeta ravnopravno sa Sjedinjenim Državama”, rekao je Afonin. “Ovo nije samo pitanje pregovora o okončanju sukoba”, dodao je. “Riječ je o novom svjetskom poretku.”
Međutim, “Njujork tajms” ističe da je za obične građane Moskve potencijalni sporazum manje pitanje geopolitike, a više kraj krvavih borbi u ratu koji je odnio hiljade života.
“Bolje se osjećam sada kada vidimo da će se ovo pitanje rješavati za pregovaračkim stolom, a ne na bojnom polju”, rekao je za za američki list Dmitrij, 31-godišnji marketinški stručnjak.
Bili smo zakleti neprijatelji posljednjih 10 godina, a sada se istovremeno i grle i guše, rekao je Dmitrij iz Moskve
U telefonskom intervjuu, Dmitrij, koji je zamolio da se njegovo prezime ne koristi kako bi mogao iskreno govoriti o ratu, rekao je da, mada ne podržava predsjednika Vladimira Putina i njegovu politiku, vjeruje u neke tvrdnje Kremlja da je vlada u Kijevu vršila pritisak na rusko govorno stanovništvo u Ukrajini.
Ipak, najviše od svega, Dmitrij je rekao da želi da rat prestane. Dodao je da su mu se “noge oduzele” od Putinove prijetnje upotrebom nuklearnog oružja tokom rata. “U ovom trenutku nijedna strana ne želi da odstupi”, rekao je. “Jedva čekam da se sve ovo završi.”
Kremlj eventualni kraj rata predstavlja kao veliki sporazum koji bi trebalo da učvrsti njegovu kontrolu nad makar djelovima Ukrajine. Međutim, mnogi Rusi to vide kao povratak u vrijeme kada nisu morali da brinu da će njihova djeca biti regrutovana za borbu ili da će biti uhapšeni zbog objava protiv rata na društvenim mrežama. Takođe izražavaju nadu da će kraj rata donijeti i ukidanje sankcija koje su teško pogodile ekonomiju.
Prema procjenama grupa koje prate broj poginulih u ratu, više od 150.000 ruskih vojnika je ubijeno, a mnogo više ih je ranjeno u sukobu koji traje već tri godine. Stotine hiljada ljudi napustile su zemlju, strahujući od prisilne mobilizacije ili represije nad onima koji se protive invaziji ili izražavaju drugačije oblike neslaganja, ističe “Njujork tajms”.
Na domaćem planu Rusi su se suočili s nestašicama osnovnih proizvoda, naglim rastom cijena i visokim kamatnim stopama. Na društvenim mrežama, oni čiji su rođaci i prijatelji teško pogođeni ratom i dalje postavljaju pitanja poput onih kako da izvuku voljene sa prve linije fronta.
Za mnoge Ruse, nagla promjena stava Vašingtona prema njihovoj zemlji dovela je do porasta divljenja i interesovanja za Trampa usljed čega je prodaja Trampovih knjiga naglo skočila od januara. Vodeći ruski izdavač saopštio je za “Komersant” da su rasprodati primjerci knjige “Trump: The Art of The Deal”, dok je prodaje knjige “Think Like a Champion” utrostručena.
Za sada, izvještaji o povratku zapadnih brendova i direktnih letova ka SAD ostaju isključivo spekulacije. Još uvijek ne postoje konkretni planovi za obnavljanje direktnih letova između Moskve i američkih gradova, niti je bilo koja zapadna kompanija zvanično najavila povratak na rusko tržište, ističe “američki list”.
Ipak, glasine da će se vratiti – spekulacije koje su državnim medijima pojačane kao pokazatelj da je Rusija odnijela pobjedu u sukobu sa Zapadom – odražavaju opštu atmosferu.
Anatolij Aksakov, ruski poslanik u donjem domu parlamenta, izrazio je uvjerenje da će kompanije poput Vise i Masterkarda željeti da ponovo uđu na rusko tržište. “Očigledno je da žele što brže da se vrate na rusko tržište kako bi ponovo mogli da zarađuju”, rekao je gospodin Aksakov.
Kada je Putin poslao hiljade vojnika u Ukrajinu 2022. godine, mnoge zapadne kompanije, uključujući McDonald’s (MCD.N) i Caterpillar (CAT.N) napustile su Rusiju, a neke su pretrpjele velike otpisane gubitke dok su prodavale svoju imovinu po znatno sniženim cijenama.
Od telefonskog razgovora između predsjednika Trampa i gospodina Putina prošle nedjelje, državna televizija neprestano ističe ono što prikazuje kao obnovljeni globalni status Rusije.
Dmitrij Kiseljov, voditelj emisije “Vesti nedeli”, glavne nedeljne informativne emisije na ruskoj državnoj televiziji, izjavio je da je razgovor između dvojice predsjednika bio “politički zemljotres, ili preciznije, razorni cunami za evropske saveznike Amerike.” Dodao je: “Bijela kuća ih je pogodila pravo u srce izjavom da je postojeći sistem evropskih vrijednosti lažan, pa čak i štetan.”
Drugi su bili oprezniji.
Artem Šejnin, voditelj političke emisije na Prvom kanalu, počeo je emisiju u utorak analizirajući fotografiju ruskih i američkih zvaničnika na sastanku u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji. “Svi su sedjeli potpuno bezizražajno”, rekao je gospodin Šejnin. “Ovo simbolično pokazuje odakle počinje naš pokušaj da vratimo vrijeme unazad”, dodao je. “Radimo to bez garancije da ćemo uspjeti”.
Dmitrij, marketinški stručnjak iz Moskve, rekao je da na sastanak u Rijadu gleda “s velikim oprezom.” “Bili smo zakleti neprijatelji posljednjih 10 godina, a sada se istovremeno i grle i guše”, rekao je.
Neki konzervativci, čiji su nacionalistički stavovi tokom rata postali veoma uticajni u Rusiji, takođe su izrazili sumnju da će pregovori donijeti brze rezultate. Čak su sugerisali da bi pregovori mogli potkopati sposobnost zemlje da se osloni na sopstvene resurse.
Zahar Prilepin, popularni konzervativni pisac, upozorio je u objavi u utorak da bi povratak zapadnih brendova mogao nanijeti štetu ruskim kompanijama koje su povećale proizvodnju kao odgovor na sankcije i nestašice zapadnih proizvoda.
