Putin želi dobre odnose s Trampom, ali ratni ciljevi imaju prednost dok Rusija napreduje, kažu izvori
Predsjednik Rusije Vladimir Putin vjerovatno neće popustiti pred ultimatumom američkog predsjednika Donalda Trampa, koji ističe ovog petka, a zadržava cilj potpune kontrole nad četiri ukrajinske oblasti, rekli su izvori bliski Kremlju za agenciju Rojters.
Tramp je zaprijetio Rusiji novim sankcijama i uvođenjem carina od 100 odsto na zemlje koje kupuju rusku naftu – među kojima su najveći kupci Kina i Indija – ukoliko Putin ne pristane na prekid vatre u ratu u Ukrajini.
Prema riječima tri izvora upoznata s dešavanjima u Kremlju, Putin vjeruje da Rusija pobjeđuje i sumnja da bi nove američke sankcije, nakon višestrukih paketa ekonomskih mjera tokom tri i po godine rata, mogle imati ozbiljan uticaj.
Ruski lider ne želi da naljuti Trampa i svjestan je da možda odbacuje šansu za popravljanje odnosa sa Vašingtonom i Zapadom, ali njegovi ratni ciljevi imaju prednost, rekla su dva izvora.
Putin želi potpunu kontrolu nad oblastima Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, koje je Rusija već proglasila svojom teritorijom, a zatim bi, prema jednom izvoru, bio spreman da razgovara o mirovnom sporazumu.
„Ako bi Putin uspio da u potpunosti zauzme te četiri oblasti koje je pripojio Rusiji, mogao bi tvrditi da je njegov rat u Ukrajini postigao ciljeve“, rekao je Džejms Rodžers, autor knjige u pripremi Povratak Rusije.
Prema prvom izvoru, trenutni pregovori u kojima su ruski i ukrajinski pregovarači tri puta razgovarali od maja predstavljaju pokušaj Moskve da uvjeri Trampa da Putin ne odbacuje mir – iako su razgovori lišeni suštine, osim tema o razmjenama humanitarnog karaktera.
Rusija tvrdi da ozbiljno pristupa dogovoru o dugoročnom miru, ali da je proces otežan velikim razlikama u stavovima. Putin je prošle sedmice pregovore opisao kao „pozitivne“.
Među zahtjevima Moskve su potpuni ukrajinski povratak iz četiri sporne oblasti, neutralni status Ukrajine i ograničenja na veličinu vojske – zahtjevi koje Kijev odbacuje.
U znak da ipak postoji prostor za dogovor prije isteka roka, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof trebalo bi da posjeti Rusiju ove sedmice, nakon zaoštravanja retorike između Trampa i Moskve povodom rizika od nuklearnog rata. U ponedjeljak, Rusija je saopštila da više nije obavezana moratorijumom na kratke i srednje domete nuklearnih projektila.
Kremlj nije odgovorio na zahtjev Rojtersa za komentar. Svi izvori govorili su pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti situacije.
Iako je Tramp u prošlosti hvalio Putina i pominjao mogućnosti unosnih poslovnih odnosa između dvije zemlje, posljednjih mjeseci pokazuje sve više nestrpljenja. Izrazio je frustraciju zbog, kako je rekao, Putinovih „gluposti“, a rusko bombardovanje Kijeva i drugih gradova nazvao je „odvratnim“.
Kremlj je saopštio da je zabilježio Trampove izjave, ali da ih ne komentariše.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko prošle sedmice je pozvala svijet da izvrši „maksimalni pritisak“ na Rusiju nakon najsmrtonosnijeg vazdušnog napada u Kijevu ove godine, u kojem je poginula 31 osoba, uključujući petoro djece. Napad je označila kao ruski odgovor na Trampov ultimatum.
„Predsjednik Tramp želi da zaustavi ubijanje, zbog čega prodaje američko oružje članicama NATO-a i prijeti Putinu oštrim carinama i sankcijama ako ne pristane na prekid vatre“, rekla je portparolka Bijele kuće Ana Keli.
Prema prvom izvoru Rojtersa, Putin je privatno zabrinut zbog pogoršanja odnosa sa SAD. I dalje se nada da bi Rusija mogla obnoviti trgovinske i političke odnose sa Zapadom i „zabrinut je“ zbog Trampovog nezadovoljstva.
Međutim, s obzirom na vojne uspjehe na terenu i jačanje pritiska na Ukrajinu, Putin ne vjeruje da je sada pravi trenutak da prekine rat. „Ni ruski narod ni vojska ne bi razumjeli da sad stane“, rekao je izvor.
Rodžers ističe da je Putin uložio svoju političku reputaciju i nasljeđe u ovaj rat:
„Iz njegovih prethodnih izjava jasno je da sebe vidi kao nasljednika ruske tradicije otpora Zapadu u odbrani nacionalnih interesa“.
Drugi ruski izvor agencije Rojters ističe da Putin cijeni odnos sa Trampom i ne želi da ga naljuti, ali „rat ima prioritet – Putin ne može sebi priuštiti da prekine rat samo zato što to Tramp traži“.
Treći izvor, upoznat s razmišljanjima Kremlja, dodaje da Rusija želi da osvoji sve četiri oblasti i ne vidi logiku da se zaustavi dok ostvaruje uspjehe tokom ljetnje ofanzive.
Ukrajina je, prema podacima finskog vojnog analitičkog centra Black Bird Group, u julu izgubila 502 kvadratna kilometra teritorije, što je najveći mjesečni gubitak u 2025. godini. Rusija sada kontroliše oko petinu Ukrajine.
Generalštab ruske vojske je, prema prvom izvoru, rekao Putinu da će se ukrajinski front srušiti za dva do tri mjeseca.
Ipak, dobitci Rusije u teritorijalnom smislu su ograničeni – od početka prošle godine osvojeno je svega 5.000 kvadratnih kilometara, što je manje od jedan odsto ukupne površine Ukrajine, navodi se u junskom izvještaju Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz Vašingtona.
Zapadni i ukrajinski vojni izvori priznaju da Rusija ostvaruje napredak, ali sporo i uz velike gubitke. Vojni blogeri u Rusiji navode da su trupe zaglavljene u urbanim i teško prohodnim oblastima, ali procjenjuju da će drugi pravci biti lakši za osvajanje.
Trampov ultimatum je „bolan i neprijatan“, ali nije katastrofalan, kaže drugi izvor. Treći dodaje da u Moskvi preovladava osjećaj da „više nemaju šta da izgube“.
Takođe, nije jasno da li će Tramp zaista sprovesti prijetnje. „I ranije je prijetio pa odustajao ili mijenjao stav“, kazao je izvor Rojtersa.
Taj isti izvor dodaje da je teško zamisliti da bi Kina prestala da kupuje rusku naftu zbog Trampovih naređenja, upozoravajući da bi Trampove mjere mogle imati kontraefekat i izazvati skok cijena nafte.
Zbog prethodnih sankcija, prihodi ruskih izvoznika nafte i gasa znatno su opali, a direktne strane investicije su pale za 63 odsto prošle godine, prema podacima Ujedinjenih nacija. Oko 300 milijardi dolara sredstava ruske centralne banke zamrznuto je u inostranstvu.
Međutim, sposobnost Rusije da vodi rat ostala je netaknuta, zahvaljujući isporukama municije iz Sjeverne Koreje i uvozu komponenti iz Kine, koje su omogućile enormno povećanje proizvodnje oružja. Kremlj više puta ponavlja da Rusija ima „imunitet“ na sankcije.
Tramp je i sam priznao rusku sposobnost da zaobiđe sankcije. „Lukavi su i vješti u izbjegavanju mjera, pa ćemo vidjeti šta će se desiti“, rekao je novinarima tokom vikenda.
Prema riječima prvog ruskog izvora, Putin, nastavljajući rat, odbacuje američku ponudu iz marta da, u zamjenu za potpuni prekid vatre, Vašington ukine sankcije, prizna rusku kontrolu nad Krimom i prihvati de fakto vlast Moskve u teritorijama koje je zauzela od 2022. godine.
„To je bila fantastična prilika“, rekao je izvor, „ali zaustaviti rat je mnogo teže nego ga započeti“.
