Predsjednik Tajip Erdogan upozorio je juče da Turska neće tolerisati nasilje na ulicama niti narušavanje javnog reda nakon što je pritvaranje gradonačelnika Istanbula, Ekrema Imamoglua, izazvalo neke od najvećih izraza građanske neposlušnoste u posljednjih više od decenije.
“Nećemo prihvatiti narušavanje javnog reda. Kao što nikada nismo popustili pred uličnim terorizmom, nećemo se predati ni vandalizmu”, rekao je Erdogan (71) obraćajući se prisutnima u Ankari.
Upozorenje je uslijedilo nakon što su hiljade ljudi dva dana protestovale u Istanbulu, Ankari i drugim gradovima, uključujući i univerzitetske kampuse, što je dovelo do sukoba sa policijom. Policija je upotrijebila vodene topove kako bi rastjerala neke grupe i zatvorila pojedine ulice.
Planirani su novi protesti, a tenzije bi mogle dodatno da porastu tokom vikenda, kada se očekuje da sud donese odluku o formalnom hapšenju Imamoglua, glavnog političkog rivala Erdogana, koji prema nekim istraživanjima ima veću podršku građana od njega, prenio je Rojters.
Imamoglu (54) je priveden u srijedu i suočava se sa optužbama koje uključuju korupciju i pomaganje terorističkoj organizaciji. Njegova Republikanska narodna partija (CHP), glavna opoziciona snaga, osudila je ovu odluku kao politički motivisanu i pozvala pristalice da protestuju na zakonit način.
Evropski lideri nazvali su hapšenje kao znak nazadovanja demokratije u Turskoj.
Erdogan je poručio da je izlazak na ulice ne vodi nigdje. “Ukazivati na ulice umjesto na sudove u odbrani krađe, pljačke, nezakonitosti i prevare je krajnje neodgovorno”, rekao je.
Vlasti su nakon pritvaranja uvele četvorodnevnu zabranu okupljanja i saopštile da su 53 osobe privedene tokom protesta u četvrtak.
Turska je ograničila izražavanje građanske neposlušnosti još od masovnih protesta u Gezi parku 2013. godine, koji su bili usmjereni protiv vlade i koje su vlasti nasilno ugušile – što se smatra jednim od ključnih trenutaka prelaska ka autokratiji tokom Erdoganove 22-godišnje vladavine.
Organizacije za ljudska prava navode da je u državnom odgovoru na proteste 2013. ubijeno 11 ljudi, više od 8.000 je povrijeđeno, a preko 3.000 uhapšeno.
Erdoganova vlada je tvrdila da je represija bila opravdana zbog prijetnji po državu, a sam Erdogan je učesnike protesta nazivao “pljačkašima”, koje su, kako tvrdi, dijelom finansirale strane sile – što optuženi i organizacije civilnog društva odlučno negiraju.
Juče je sud u Istanbulu odredio kućni pritvor za istaknutog turskog novinara Ismaila Sajmaza u okviru istrage povezane sa protestima u Gezi parku. Sajmaz, koji radi za Halk TV, prvobitno je priveden u srijedu pod optužbom da je pomagao pokušaj rušenja vlade tokom protesta 2013. godine, što on negira.
Pritvaranje Imamoglua, gradonačelnika najvećeg turskog grada u drugom mandatu, predstavlja vrhunac višemjesečne pravosudne kampanje protiv opozicionih figura, za koju kritičari tvrde da je osmišljena da oslabi njihove izborne šanse.
Vlada odbacuje te optužbe i tvrdi da je pravosuđe nezavisno.
Lider CHP-a, Ozgur Ozel, izjavio je da se Erdogan plaši protesta na ulicama, nazvao zabrane demonstracija nezakonitim i pozvao građane da mirno protestuju u odbranu svog prava glasa. “Srušite te barikade bez povređivanja policije, izađite na ulice i trgove”, poručio je.
U nedjelju, CHP bi trebalo da ozvaniči Imamoglua kao predsjedničkog kandidata za naredne izbore, a stranka je pozvala i građane van njenog članstva da glasaju kako bi se pojačao otpor u javnosti.
Sljedeći izbori su zakazani za 2028. godinu, ali ukoliko Erdogan bude imao pravo da se ponovo kandiduje, parlament mora da ih raspiše ranije.
U nastojanju da izbjegne dodatne pravne prepreke, Ozel je najavio da će CHP sazvati vanredni kongres 6. aprila kako bi spriječio vlasti da imenuju spoljnog povjerenika za stranku. Tužilaštvo u Ankari ranije je pokrenulo istragu zbog navodnih nepravilnosti u vezi sa posljednjim kongresom stranke održanim 2023. godine.
Turska finansijska tržišta snažno su reagovala na pritvaranje Imamoglua, jer su investitori izrazili zabrinutost zbog urušavanja vladavine prava. Lira i državne obveznice su potonule, dok su akcije na berzi u Istanbulu juče pale za 8%.
Centralna banka je neočekivano povećala referentnu kamatnu stopu preko noći i potrošila oko 10 milijardi dolara deviznih rezervi u srijedu kako bi stabilizovala valutu, koja je tog dana pala za 12% na istorijski minimum. Inflacija je prošlog mjeseca iznosila 39%.
U intervjuu za Rojters, Ozel je rekao da će CHP pružiti otpor svakom pokušaju uklanjanja njega i drugih partijskih zvaničnika iz opštinskih kancelarija u kojima borave od Imamogluovog pritvaranja, a koje su postale središte protesta.
Zbog optužbi koje uključuju pomaganje zabranjenoj Radničkoj partiji Kurdistana (PKK), koju Turska i njeni zapadni saveznici smatraju terorističkom organizacijom, vlada bi mogla postaviti svog povjerenika na mjesto gradonačelnika.
Pritvaranju Imamoglua prethodilo je i poništavanje njegove univerzitetske diplome, što bi mu, ako se odluka potvrdi, onemogućilo kandidaturu za predsjednika, jer ustav zahtijeva da kandidati imaju završene četvorogodišnje studije.
