Sastanak u Kremlju delegacija Rusije i SAD o okončavanju skoro četvorogodišnjeg rata u Ukrajini bio je „produktivan, ali još ima mnogo posla“, rekao je noćas novinarima Jurij Ušakov, viši savjetnik predsjednika Vladimira Putina.
Putin se sastao sa Stivom Vitkofom, izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa, i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom. Razgovor u okviru obnovljenog napora Trampove administracije da posreduje u mirovnom sporazumu, počeo je u utorak oko 19.40, a završio se pet sati kasnije, oko jedan sat poslije ponoći, u srijedu. Obje strane su se složile da ne otkrivaju suštinu razgovora.
Prije nekoliko dana su američki zvaničnici razgovarali sa ukrajinskim timom na Floridi, u SAD, a američki državni sekretar Marko Rubio je taj sastanak opisao oprezno optimistično.
U središtu napora je Trampov mirovni plan koji je postao javan prošlog mjeseca jer je procurio u medije i izazvao zabrinutost zbog toga što je u velikoj mjeri naklonjen Moskvi. U predlogu plana su neki od ključnih zahtjeva Kremlja koje je Kijev odbacio kao neprihvatljive, kakav je da Ukrajina preda Rusiji cio istočni region Donbasa i odustane od pridruživanja NATO-u. Pregovarači su potom naznačili da se okvir plana promenio, ali nije jasno kako.
U utorak je Putin optužio evropske saveznike Kijeva da sabotiraju napore koje predvode SAD da se okonča rat u Ukrajini.
„Oni nemaju mirovnu agendu, oni su na strani rata“, rekao je Putin o Evropljanima.
Te Putinove ocjene izgleda da su njegov najnoviji pokušaj da poseje razdor između Trampa i evropskih zemalja i postavi temelje za oslobađanje Moskve krivice za izostanak napretka ka miru.
Optužio je Evropu da menja mirovne predloge „zahtjevima koji su apsolutno neprihvatljivi za Rusiju“ čime „blokira cijeli mirovni proces“, a za to okrivljuje Moskvu. Takođe je ponovio svoj dugogodišnji stav da Rusija nema planove da napadne Evropu mada tu zabrinutost često izražavaju neke evropske zemlje.
„Ali, ako Evropa iznenada želi da povede rat s nama i počne ga, mi smo spremni. U to nema sumnje“, rekao je Putin.
Rusija je rat počela 2022. godine potpunom invazijom na Ukrajinu, susjednu suverenu državu, a evropske vlade su od tada potrošile milijarde dolara da finansijski i vojno podrže Ukrajinu, da se odviknu od energetske zavisnosti od Rusije i da ojačaju sopstvene vojske kako bi odvratile Moskvu od okupiranja više teritorije.
Evropljani brinu da će, ako Rusija dobije ono što želi u Ukrajini, imati slobodu da prijeti ili poremeti druge evropske zemlje,koje su se već suočile sa upadima ruskih dronova i borbenih aviona i s navodnom široko rasprostranjenom ruskom kampanjom sabotaže.
Trampov mirovni plan oslanja se na Evropu da obezbijedi najveći dio finansiranja i bezbjednosnih garancija za poslijeratnu Ukrajinu, iako se čini da nijedan zvaničnik Evrope nije bio konsultovan o prvobitnom planu. Zato su evropske vlade insistirale da osiguraju da mirovni napori riješe i njihove zabrinutosti.
Poklapajući se sa Vitkofovim putovanjem, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otputovao je u Irsku, nastavljajući posete evropskim zemljama koje su pomogle njegovoj zemlji da se održi u borbi protiv ruske invazije.
Zelenski je u utorak rekao da brzo očekuje izvještaje američkih izaslanika iz Moskve o tome da li bi razgovori mogli da nastave pošto je Trampov početni plan od 28 tačaka sveden na 20 stavki u razgovorima u nedelju američkih i ukrajinskih zvaničnika na Floridi.
„Budućnost i sljedeći koraci zavise od tih signala“, rekao je Zelenski novinarima u Dablinu sa irskim premijerom Majklom Martinom.
„Ako signali pokažu fer-plej prema našim partnerima, onda bismo se mogli uskoro sastati sa američkom delegacijom“, rekao je on.
„Ima mnogo dijaloga, ali su nam potrebni rezultati. Naši ljudi ginu svakog dana“, rekao je Zelenski. „Spreman sam… da se sastanem sa predsjednikom Trampom. Sve zavisi od današnjih razgovora“, dodao je on.
Posle višemjesečne frustracije u pokušajima da zaustavi borbe, Tramp je razaslao zvaničnike kako bi dobio podršku za svoje mirovne predloge. Razgovori su do sada išli uporedo, a državni sekretar Marko Rubio je sjeo sa ukrajinskim zvaničnicima.
Zelenski je rekao da se u utorak sastao sa ukrajinskom delegacijom koja se vratila sa pregovora sa američkim predstavnicima na Floridi. Rubio je rekao da ima napretka, ali „ima još posla“.
Zelenski je rekao da su se pregovori na Floridi vodili dokumentom koji su obje strane sastavile na ranijem sastanku u Ženevi. Ukrajinski lider je rekao da je taj dokument sada „finalizovan“, iako nije objasnio šta to znači.
Ukrajinske diplomate rade na tome da osiguraju da su evropski partneri „značajno uključeni“ u donošenje odluka, napisao je Zelenski u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram i upozorio na ono što je nazvao „ruskim dezinformativnim kampanjama usmjerenim na upravljanje pregovorima“.
Zelenski se sastao sa političkim liderima i poslanicima u Dablinu tokom svoje prve zvanične posjete. Irska je zvanično neutralna i nije članica NATO-a, ali je poslala „nesmrtonosnu vojnu opremu“ Ukrajini. Više od 100.000 Ukrajinaca se preselilo u Irsku otkako je Rusija pokrenula rat 24. februara 2022. godine.
Iako bi konsultacije ove nedelje mogle da pokrenu napredak procesa ka miru, javno je malo detalja. Ostaje nejasno kako će izaslanici premostiti jaz između dvije strane oko osnovnih razlika kao što je ko zadržava koju teritoriju. Evropski zvaničnici kažu da će put do mira biti dug.
Evropski lideri žele da se njihov glas čuje pošto ih je Vašington uglavnom ignorisao. Takođe rade na budućim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Zelenski je u ponedjeljak bio u Parizu, a predsjednik Francuske Emanuel Makron je rekao da su razgovarali telefonom sa Vitkofom. Takođe su razgovarali sa liderima osam evropskih država, kao i sa visokim zvaničnicima Evropske unije i generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
Diplomate se suočavaju sa teškoćama u pokušaju da premostite ruske i ukrajinske razlike i da ih ubijede da postignu kompromise. Ključne prepreke – o tome da li Kijev treba da ustupi teritoriju Moskvi i kako da obezbijedi buduću bezbjednost Ukrajine izgleda da nisunerešene.
Zelenski je pod velikim pritiskom u jednom od najmračnijih perioda rata za svoju zemlju. Pored upravljanja diplomatskim pritiskom, mora da nađe novac da Ukrajinu „održi na površini“, da se pozabavi korupcijskim skandalom koji je dospio do vrha njegove vlade i da drži Rusiju na odstojanju na bojnom polju.
Kremlj je u ponedjeljak kasno uveče tvrdio da su ruske snage zauzele ključni grad Pokrovsk u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine. Zelenski je, međutim, u Parizu rekao da su borbe u Pokrovsku i dalje trajale u ponedeljak.
Ukrajinski Generalštab je u utorak takođe negirao tvrdnje Rusije da su njene snage zauzele Pokrovsk, rekavši da je to propagandni trik. Ukrajinska vojska priprema dodatne logističke rute za snabdijevanje trupa u tom području, navodi se u objavi na Fejsbuku.
