Predsjednici Rusije i Irana, Vladimir Putin i Masud Pezeškijan, danas su u Kremlju potpisali pakt o saradnji koji treba da produbi partnerstvo dvije zemlje suočene sa oštrim zapadnim sankcijama.
Sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu Rusije i Irana pokriva sve oblasti – od trgovine i vojne saradnje do nauke, obrazovanja i kulture, rekli su zvaničnici dvije zemlje.
Pezeškijan je došao u posjetu Moskvi tri dana uoči stupanja na dužnost izabranog predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je obećao da će okončati ruski rat protiv Ukrajine i da će zauzeti oštriji stav prema Iranu, suočenom sa sve većim ekonomskim problemima i drugim izazovima, poput vojnih neuspjeha iranskih saveznika širom Bliskog istoka.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je bilo kakvu povezanost sa Trampovom inauguracijom, rekavši da je potpisivanje sporazuma sa Iranom odavno planirano.
Na početku sastanka sa Pezeškijanom, Putin je rekao da će novi sporazum „dati dodatni impuls praktično svim oblastima saradnje“ Rusije i Irana.
Pezeškijan, koji se sa Putinom sastao treći put od dolaska na vlast u julu, rekao je da dokument predstavlja „čvrstu osnovu za kretanje naprijed“.
„Smatramo da su naši odnosi sa vama važni, osjetljivi i strateški i mi smo snažno na ovom putu“, kazao je Pezeškijan.
Iranski predsjednik je naveo da zemlje na Bliskom istoku treba same da rješavaju svoje probleme i dodao da će prisustvo spoljnih snaga, čime je aludirao na SAD, samo povećati tenzije i destabilizovati situaciju.
„Oni dolaze sa drugog kraja svijeta da prave haos u regionu. Ove veze (sa Rusijom) će definitivno oslabiti njihovu zavjeru“, rekao je Pezeškijan.
Veze Rusije sa Iranom su postale bliže pošto je Putin napao Ukrajinu u februaru 2022. godine. Kijev i Zapad optužuju Iran da je Rusiji dostavio stotine dronova za napade na Ukrajinu, što i Moskva i Teheran negiraju.
Iran je prošle godine postao član grupe BRIKS, u kojoj je Rusija od ranije. Pezeškijan je u oktobru prisustvovao samitu BRIKS, čiji je domaćin bila Rusija.
Rusija i Iran su imali problematične odnose u prošlosti, ali su razvili srdačne veze poslije raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Moskva je tada postala ključni trgovinski partner i dobavljač oružja i tehnologija za Teheran, koji je suočen sa obimnim međunarodnim sankcijama.
Rusija je izgradila prvu iransku nuklearnu elektranu koja je puštena u rad 2013. godine, i tu gradi još dva nuklearna reaktora.
Rusija je bila dio sporazuma Irana i šest velikih sila iz 2015. koji je predviđao ublažavanje sankcija Teheranu u zamjenu za ograničavanje iranskog nuklearnog programa. Kada su se SAD 2018. jednostrano povukle iz tog sporazuma, za vreme Trampovog prvog mandata, Kremlj je ponudio političku podršku Iranu.
Rusija i Iran su zajedno radili na jačanju vlasti Bašara el Asada tokom građanskog rata u Siriji, ali nisu uspjeli da spriječe njegov pad prošlog mjeseca, poslije munjevite ofanzive pobunjenika. Asad i njegova porodica su pobjegli u Rusiju.
Svrgavanje Asada je predstavljalo još jedan udarac „Osovini otpora“ širom regiona, što je termin koji koristi Teheran, poslije izraelskih ofanziva protiv dvije naoružane grupe bliske Iranu – Hamasa u Pojasu Gaze i Hezbolaha u Libanu. Izrael je takođe u dva navrata direktno napao Iran.
Teheranu je sve više potrebna pomoć Moskve jer se suočava sa ekonomskim teškoćama i velikim neuspjesima u svojoj sferi uticaja na Bliskom istoku. Problemi bi mogli da budu produbljeni pošto se Tramp vrati u Bijelu kuću sa politikom „maksimalnog pritiska“ na Iran.
Iran želi sofisticirano rusko oružje, kao što su sistemi protivvazduhoplovne odbrane dugog dometa i borbeni avioni, kako bi mogao da se odbrani od mogućih napada Izraela.
