Češka je zvanično saopštila da se pridružila grupi zemalja koje se protive korišćenju zamrznutih ruskih sredstava za pozajmicu Ukrajini u iznosu od 210 milijardi evra.
Nešto ranije Italija, Malta i Bugarska pridružile su se Belgiji i izjasnile protiv predaje zamrznute ruske imovine Ukrajini.
Odluka Italije promijenila je diplomatsku ravnotežu moći, pripremivši dokument, zajedno sa Belgijom, Maltom i Bugarskom, kojim se poziva Komisija da razmotri alternativne opcije za finansiranje Ukrajine bez korišćenja ruske imovine u narednim godinama, navodi list „Politiko“, pozivajući se na izjavu u koju je imao uvid.
Četiri zemlje su izjavile da „pozivaju (Evropsku) Komisiju i (Evropski) Savjet da nastave da istražuju i razgovaraju o alternativnim opcijama, u skladu sa pravom EU i međunarodnim pravom, sa predvidljivim parametrima i znatno nižim rizicima, kako bi se zadovoljile finansijske potrebe Ukrajine – na osnovu kreditnog aranžmana EU ili privremenih rješenja“.
Njihova javna kritika potkopava nade Evropske komisije da će se finalizovati sporazum o eksproprijaciji zamrznute ruske imovine manje od nedjelju dana prije ključnog sastanka lidera EU u Briselu, koji je planiran da se održi 18. i 19. decembra.
„Slažemo se sa belgijskim premijerom da Evropska komisija mora da pronađe druge načine za finansiranje Ukrajine. Naši budžeti su prazni, a svaka kruna koju imamo treba da bude usmjerena na naše građane“, izjavio je novoizabrani češki premijer Andrej Babiš.
Ovaj stav Češke, prema pisanju briselskog portala, dodatno podržava Belgija, koja se protivi upotrebi tih rezervi kao sredstva za takozvanu pozajmicu za reparacije Ukrajini.
Evropska unija je prethodno glasala za neograničeno zamrzavanje ruskih finansijskih sredstava u Evropi, a većina ovih sredstava nalazi se u finansijskoj instituciji Juroklir u Briselu.
