Narednih dana ruski predsjednik Vladimir Putin dočekaće više svjetskih lidera, uključujući kineskog Si Đinpinga, indijskog Narendru Modija, turskog Redžepa Tajipa Erdogana i iranskog Masuda Pezeškijana.
Oni će se danas okupiti u ruskom gradu Kazanju na samitu BRIKS bloka zemalja u razvoju, prkoseći predviđanjima da će rat u Ukrajini i međunarodni nalog za hapšenje izopštiti Putina na međunarodnoj sceni.
Alijansa, koja ima za cilj da se suprotstavi svjetskom poretku koji predvodi Zapad, u početku je uključivala Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku, ali je ove godine počela ubrzano da se širi, ističe agencija Asošiejtid pres. Iran, Egipat, Etiopija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija su se pridružili u januaru; Turska, Azerbejdžan i Malezija su formalno podnijele zahtjev za članstvo, a još nekoliko drugih zemalja je izrazilo želju da postanu članice.
Ruski zvaničnici to vide kao ogroman uspjeh. Putinov savetnik za spoljnu politiku, Jurij Ušakov, rekao je da su 32 zemlje potvrdile učešće, a više od njih 20 će poslati šefove država.
Na samit je pozvan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Putin je početkom septembra na sastanku sa potpredsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vulinom kazao da očekuje Vučića u Kazanju. Međutim srpski predsjednik do sinoć nije javno saopštio svoju odluku u vezi sa učešćem u samitu, a ruski mediji su objavili, kako je prenio N1, da će Srbiju u Kazanju predstavljati Vulin.
Putin će održati oko 20 bilateralnih sastanaka, rekao je Ušakov, a samit bi mogao da postane “najveći spoljnopolitički događaj ikada održan” na ruskom tlu.
Analitičari kažu da Kremlj želi da postigne i vizuelni efekat koji će ostaviti prizor Putina dok stoji rame uz rame sa svojim globalnim saveznicima usred stalnih tenzija sa Zapadom, kao i praktičnost eventualnih dogovora s njima kako bi ojačao rusku ekonomiju i ratne napore. Za ostale učesnike, ovo je prilika da glasnije izraze svoje stavove i narativ.
“Ljepota BRIKS-a je u tome što vam ne postavlja previše obaveza”, kazao je Aleksandar Gabujev, direktor Karnegi centra za Rusiju i Evroaziju. “Zaista nema mnogo uslovljavanja za članstvo u BRIKS-u. Istovremeno, mogu se ukazati zanimljive prilike, uključujući više direktnih sastanaka sa svim ovim liderima”. Za Putina samit je od ličnog značaja jer pokazuje neuspjeh zapadnih pokušaja da ga izoluju, dodao je Gabujev za AP.
Kremlj će imati priliku da razgovara sa glavnim igračima poput Indije i Kine o širenju trgovine i zaobilaženju zapadnih sankcija. Indija je važno tržište za ruske sirovine, dok se Moskva nada da će u Kini nabaviti robu dvostruke namjene, kazao je Gabujev.
Rusija takođe želi da više zemalja učestvuje u projektu platnog sistema koji bi bio alternativa globalnoj bankarskoj mreži za razmjenu poruka SWIFT, omogućavajući Moskvi da trguje sa svojim partnerima bez brige o sankcijama.
“Ruska ideja je da, ako stvorite platformu na kojoj su Kina, Rusija, Indija, Brazil i Saudijska Arabija, SAD neće biti spremne da se okome na tu platformu i uvedu joj sankcije,” rekao je Gabujev.
Jaroslav Lisovolik, osnivač organizacije BRIKS+ Analitiks, rekao je za agenciju Rojters da je kreiranje takvog sistema tehnički izvodljivo, ali da će zahtijevati vrijeme. “Nakon značajnog proširenja članstva BRIKS-a prošle godine, postizanje konsenzusa je, vjerovatno, teže”, kazao je on.
U dokumentu koji su pripremili rusko ministarstvo finansija i centralna banka, a koji je distribuiran novinarima uoči samita, optužuju se postojeće međunarodne finansijske institucije, poput MMF-a, da služe interesima zapadnih zemalja.
Očekuje se da Rusija potpiše ugovor o “sveobuhvatnom strateškom partnerstvu” s Iranom, čime će ojačati sve bliže veze između Moskve i Teherana. Nakon invazije na Ukrajinu, Iran je Moskvi isporučio stotine dronova i pomogao u pokretanju njihove proizvodnje u Rusiji. Iran, zauzvrat, želi sofisticirano rusko oružje, poput sistema protivvazdušne odbrane dugog dometa i borbenih aviona, kako bi se odbranio od mogućeg napada Izraela.
Za Kinu, BRIKS je jedna od nekoliko međunarodnih organizacija – zajedno sa Šangajskom organizacijom za saradnju, fokusiranom na bezbednost – kroz koje pokušava da promoviše alternativu svjetskom poretku predvođenom SAD, ističe AP.
Samit će omogućiti Siju i Putinu da istaknu svoju blisku saradnju. Dvojica lidera su se ove godine već dva puta sastali, u Pekingu u maju i na samitu Šangajske organizacije za saradnju u Kazahstanu u julu.
Mada će nastaviti da predstavljaju jedinstveni front, stručnjaci prate suptilne znakove Sijevog udaljavanja od Putina zbog rata.
“Dok će Putin željeti da odnos Kine i Rusije izgleda bolje nego ikada, Si bi takođe mogao da signalizira zapadnim državama i drugima da Peking zvanično ostaje neutralan u ratu Rusije u Ukrajini i da nije formalni saveznik Moskve”, kazala je Eva Zajvert, ekspertkinja za spoljnu politiku i bezbjednost iz Merkatore instituta za kineske studije u Berlinu. “To će biti ključno za predstavljanje Kine kao ozbiljnog i legitimnog posrednika u konfliktu između Rusije i Ukrajine.”
Očekivani sastanak indijskog premijera Narendre Modija i Putina mogao bi donijeti određeno rebalansiranje njihovih odnosa. Zapadni prijatelji žele da Indija bude aktivnija u ubjeđivanju Moskve da okonča rat. Modi je izbjegavao da osudi Rusiju, dok je naglašavao potrebu za mirnim rješenjem.
Ovo je drugi susret dvojice lidera u posljednjih nekoliko mjeseci. Modi je posjetio Rusiju u julu, takođe se sreo sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim u avgustu, a u septembru i otputovao u SAD gdje se sastao sa Džoom Bajdenom.
“Indija ne može jednostavno da napusti Rusiju zbog dubokih veza u oblasti odbrane, pitanja regionalne ravnoteže moći i logike višestranog usklađivanja”, rekao je Radža Mohan, profesor na Institutu za južnoazijske studije u Singapuru. “Istovremeno, takođe gradi i razvija svoje odnose sa SAD i Zapadom, jer se logika ekonomskog razvoja i tehnološkog rasta Indije oslanja na partnerstvu.”
Indija i Brazil posmatraju BRIKS prvenstveno kroz ekonomsku prizmu kako bi promovisali pravedniju raspodjelu moći u međunarodnom sistemu, dok “Kina i Rusija to vide više kao geopolitički forum”, rekao je Čijetigi Badžpaji, koji proučava Južnu Aziju u Četam Housu u Londonu.
Indija i Brazil takođe ne žele da budu “uvučeni u gravitacionu orbitu Kine”, rekla je Tereza Felon iz Centra za studije Rusije, Evrope i Azije.
Još jedan ključni učesnik je Turska, koja je podnijela zahtjev za pridruživanje BRIKS-u. To se dešava u trenutku kada je ova članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU sve više nezadovoljna zbog postupaka Zapada.
Pregovori o članstvu Turske u EU stagniraju od 2016. zbog sporova sa Kiprom i zabrinutosti zbog ljudskih prava. Turski odnosi s Vašingtonom su napeti nakon što je Turska isključena iz programa borbenih aviona F-35 zbog nabavke ruskog sistema protivvazdušne odbrane. Erdogan takođe optužuje SAD i druge zapadne saveznike za navodno “saučesništvo” u vojnim akcijama Izraela u Gazi.
