Postala je prva žena – gradonačelnik San Franciska 1978. kada je bivši supervizor Den Vajt poslije ubistva gradonačelnika Džordža Moskouna i zvaničnika Harvija Milka, u koje je pucao bivši supervizor Den Vaj
Dajen Fajnstin, senatorka iz Kalifornije koja je služila u Senatu duže od bilo koje druge žene, borila se za kontrolu oružja, pokrenula prvu federalnu zabranu automatskog i poluautomatskog oružja, i dokumentovala mučenje stranih državljana osumnjičenih za terorizam koje je sprovodila CIA, preminula je u 91. godini.
Fajnststin je izabrana u Senat 1992. godine, i ponovo birana pet puta, poslednji put 2018. godine. Bila je prva senatorka Kalifornije i najduže je služila od svih senatora iz te države. Bila je prva žena na čelu uticajnog senatskog odbora za obavještajne poslove. Njenu političku karijeru obilježila je kontrola oružja.
Postala je prva žena – gradonačelnik San Franciska 1978. kada je bivši supervizor Den Vajt poslije ubistva gradonačelnika Džordža Moskouna i zvaničnika Harvija Milka, u koje je pucao bivši supervizor Den Vajt. Dok je pokušavala da opipa puls Milku, napipala je rupu od metka.
Fajnstin je govorila da nikada nije zaboravila taj užasni trenutak, i bila je autorka saveznog zakona o zabrani oružja vojnog tipa, koja je trajala od 1994. do 2004. kada je istekla i nije obnovljena.
„Ovo je nacija koja voli oružje, i gdje svi mogu da imaju oružje“, kazala je Fajnstin poslije masovne pucnjave u Kaliforniji, njenoj matičnoj državi, u maju 2021. Izrazila je žaljenje zbog neuspjeha Kongresa da usvoji nove zakone o kontroli oružja koji bi spriječili „ubistvo nedužnih.“
Fajnstin je predvodila nove inicijative da se usvoje stroži zakoni o oružju poslije masakra 20 djece i šestoro odraslih u osnovnoj školi Sendi Huk u Konektikatu. Zakon je izazvao žestoko protivljenje republikanaca i zagovornika kontrole oružja i nije prošao u Senatu.
U kasnoj fazi karijere, problemi sa zdravljem su usporili Fajnstin, koja je u to vrijeme bila najstarija senatorka. U februaru 2023. je najavila da se neće kandidovati za novi mandat, a tri mjeseca nije radila zbog komplikacija koje su uključivale herpes zoster, encefalitis i Remzi Hantov sindrom.
Kao predsjednica Odbora za obavještajna pitanja, Fajnstin je prevazišla otpor zvaničnika za nacionalnu bezbjednost i republikanskih zakonodavaca 2014. kada je njena komisija objavila izvještaj sa detaljima o tajnim zatvorima CIA-e u stranim zemljama i metodama ispitivanja stranaca osumnjičenih za terorizam, poslije terorističkih napada na Ameriku 11. septembra 2001.
„Postupci CIA-e su bacili mrlju na naše vrijednosti i našu istoriju“, rekla je Fajnstin poslije objavljivanja izvještaja u kome su objelodanjene tehnike ispitivanja koje je koristila Centralna obavještajna agencija, koje su u nekim slučajevima predstavljale mučenje, a koje su primijenjene na najmanje 119 osoba.
„Istorija će nam suditi“, dodala je Fajnstajn „po posvećenosti pravednom društvu kojim upravlja zakon, i po spremnosti da se suočimo sa neprijatnom istinom i kažemo – nikada više.“
U izvještaju su navedeni detalji o praksama ispitivanja kao što su simulisano davljenje, uskraćivanje sna, i druge metode kojima je nanošen bol zatvorenicima.“
Uprkos tvrdnjama CIA-e da su zahvaljujući toj praksi spaseni životi, u izvještaju je zaključeno da takve metode nisu odigrale nikakvu ulogu u sprečavanju terorističkih zavjera, hvatanju lidera ekstremista ili pronalasku lidera Al-Kaide Osame bin Ladena, koga su pripadnici specijalnih američkih jedinica ubili u Pakistanu 2011.
Pokojni senator iz Arizone, Džon Mekejn, koji je mučen kao ratni zatvorenik u Vijetnamu, hvalio je objavljivanje izvještaja i rekao: „Iznad svega, znam da primjena mučenja ugrožava to što nas najviše razlikuje od naših neprijatelja.“
Fajnstin je, međutim, branila programe nadzora u SAD koje je 2013. razotkrio radnik Nacionalne bezbjednosne agencije Edvard Snouden. Njegovo odavanje podataka medijima je nazvala „izdajom.“
„Riječ je o zaštiti Amerike“, rekla je Fajnstin o elektronskom nadzoru telefonskih podataka i internet komunikacija za koje kritičari smatraju da su predstavljali ogromno prekoračenje vladinih ovlašćenja.
Tokom predsjedništva Džordža Buša Mlađeg, Fajnstin je podržala rezoluciju o ratu u Iraku 2002. godine, ali je kasnije izrazila žaljenje zbog toga. Podržavala je Bušov Patriotski zakon, donijet da bi se pomoglo u lociranju osumnjičenih za terorizam, ali ga je kritikovala što je odobrio špijuniranje građana SAD bez sudskog naloga.
Njeni kritičari su povremeno smatrali da nije dovoljno liberalna ili dovoljno antagonistički nastrojena prema republikancima. Neki liberalni aktivisti su je pozvali da podnese ostavku 2020. godine, nakon što je zagrlila republikanskog senatora Lindzija Grejema poslije pretresa o potvrdi Ejmi Koni Beret, kandidatkinje republikanskog predsjednika Donalda Trampa za sudiju Vrhovnog suda.
Fajnstin je kritikovala Trampa 2021. godine, nakon što su njegove pristalice upale u Kapitol u pokušaju da ponište pobjedu demokrate Džoa Bajdena 2020. Rekla je da je Tramp „odgovoran za ovo ludilo“, što je podstakao ljude na nasilje lažnim tvrdnjama o masovnoj izbornoj prevari.
