Predsjednik turskog parlamenta doputovao je u Rusiju i u intervjuu za TASS govorio je o važnosti BRIKS-a, ukrajinskom sukobu, situaciji na Bliskom istoku, ali i odnosima Ankare i Moskve. Istakao je da Ankara u BRIKS-u vidi glavnu organizaciju budućeg multipolarnog poretka, zbog čega i želi da postane njen dio, i ocijenio da su predsjednici Turske i Rusije u posljednje vrijeme uspostavili snažno prijateljstvo između dvije zemlje.
BRIKS će u budućnosti biti jedna od najvažnijih organizacija novog multipolarnog sistema, rekao je za TASS predsjednik parlamenta Turske Numan Kurtulmuš koji ovih dana boravi u Rusiji.
Na pitanje zbog čega Ankara želi da postane članica BRIKS-a, Kurtulmuš objašnjava da je ovaj multipolarni sistem već počeo da se stvara i dodao da Turska želi da bude dio njega. To bi, ocjenjuje, doprinijelo razvoju mira i stabilnosti u svijetu, budući da je Ankara ne samo članica NATO-a i kandidat za ulazak u EU, već i članica drugih regionalnih organizacija.
„Prije svega, potrebno je registrovati sljedeće. Svijet je stupio u novu epohu u kojoj je multipolarnost počela da postaje stvarnost. I mi smo tek na početku ovog puta. Kao što je pad Berlinskog zida stavio tačku na Hladni rat, tako je i ovaj proces, započet brzim povlačenjem američkih trupa iz Avganistana, otvorio vrata za novu epohu“, rekao je turski diplomata.
Prema njegovim riječima, najupečatljivija osobina nove epohe u koju ulazi svijet je upravo multipolarnost.
„Nijedna država više ne može da dominira svijetom i kontroliše svjetski sistem. Stoga ćemo u narednom periodu biti svjedoci mnogih novih formacija koje zahteva ova multipolarnost“, objasnio je Kurtulmuš.
Naglašava da, kada je riječ o Turskoj, ona u BRIKS-u vidi jednu od najvažnijih organizacija budućeg multipolarnog sistema čiji Ankara želi da bude dio.
„Ulazak Turske u BRIKS neće ograničiti Tursku, već će, naprotiv, proširiti njene spoljnopolitičke mogućnosti. Prisustvo Turske u BRIKS-u će zapravo dati mnogo ozbiljniji doprinos miru u cijelom svijetu. Na kraju krajeva, Turska je zemlja koja istovremeno učestvuje u mnogim formatima međunarodne saradnje“, napomenuo je predsjednik turskog parlamenta.
Turska je zemlja koja je istovremeno članica Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju, članica Organizacije islamske saradnje, članica Organizacije turskih država, članica Unije za Mediteran, članica NATO-a i kandidat za ulazak u EU, podsjeća Kurtulmuš, uz komentar da Ankara, takođe, želi da osmisli nove alternativne instrumente spoljne politike.
„To će Tursku obogatiti u pogledu instrumenata spoljne politike, a nadamo se da će učešće Turske u takvoj organizaciji (kao što je BRIKS) doprinijeti jačanju mira u svijetu u multipolarnom svjetskom sistemu“, zaključuje turski diplomata.
On podseća da Turska danas radi sve što može u cilju stabilnosti i bezbednosti u svetu.
„Navešću samo jedan primjer: u kontekstu tenzija i krize između Rusije i Ukrajine, Turska je, kao jedina zemlja koja može da pregovara sa obje strane, od samog početka igrala ulogu ozbiljnog posrednika u pregovorima kako bi i Rusija i Ukrajina postigle pravedan i trajan mir. Kao što znate, skoro da je došlo do potpisivanja sporazuma u Dolmabahčeu u Bešiktašu, ali je Ukrajina napustila pregovarački sto jer neke zemlje nisu htjele da Ukrajina potpiše mirovni sporazum“, objasnio je Kurtulmuš.
Tokom ovog perioda, Turska je, kako kaže, u saradnji sa Rusijom i Ujedinjenim nacijama, uložila velike napore da koridor za prevoz žitarica ostane otvoren. To je spriječilo da se milioni ljudi, posebno u Africi, suoče sa ozbiljnom glađu.
Osim toga, upravo je Ankara bila ta koja je uložila značajne i ozbiljne napore kako bi se riješio problem razmjene zarobljenika, podseća Kurtulmuš.
Na pitanje da prokomentariše i druge sukobe u svijetu, diplomata kaže da je situacija u Pojasu Gaze, pak, drugačije pitanje od ukrajinskog sukoba.
Ono što su premijer Izraela Benjamin Netanjahu i njegov tim uradili u Pojasu Gaze je, kako kaže, masakr koji prevazilazi razmjere genocida.
„Turska je uložila sve napore kako bi se postigao brzi prekid vatre, isporučila humanitarna pomoć i pružila medicinska pomoć nedužnom i potlačenom narodu Pojasa Gaze i palestinskom narodu. Sa velikim zadovoljstvom želim da konstatujem da ruska i turska vlada imaju isti stav i isti pristup ovom pitanju. Tokom cijele godine se trudimo da sve međunarodne platforme transformišemo u platforme za miroljubivu diplomatiju. Glavna vizija Turske i za region i za međunarodnu arenu su mir i stabilnost. Gdje nema mira, tamo nema stabilnosti; gdje nema stabilnosti, nema razvoja; tamo gdje nema razvoja, ljudi ne mogu da žive u blagostanju. Zato, dozvolite mi da još jednom, dok sam ovdje u Rusiji, konstatujem da smo sa svim zemljama koje imaju istu viziju i puno razumijevanje spremni da sarađujemo kako bismo obezbijedili mir“, rekao je turski diplomata.
Na pitanje da prokomentariše trenutnu saradnju Rusije i Turske, a povodom činjenice da su dvije zemlje prošle godine proslavile 100 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, Kurtulmuš kaže da su Rusija i Turska danas „dva susjeda, dvije prijateljske zemlje“, koje „vezuju ozbiljne i jake veze prijateljstva i dobrosusjedstva kako na političkom planu tako i kada je riječ o ljudima“ i koje u mnogim sferama danas odluke odnose na osnovu principa uzajamne koriste, „dobre volje i strateške saradnje“.
„Lideri obje zemlje, predsednici Redžep Tajip Erdogan i Vladimir Putin, zaista su uspostavili snažno prijateljstvo između dvije zemlje, posebno u posljednje vrijeme. Oni su postavili temelje za realizaciju niza zajedničkih ciljeva u svakoj oblasti. Na primjer, da obim bilateralne trgovine dostigne 100 milijardi dolara, da se sprovedu zajednički projekti u energetici, intenzivira saradnja u oblasti kulture i turizma i tako dalje“, izjavio je on.
