Njemački ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) upozorio je da će administracija dolazećeg predsjednika Donalda Trampa oduzeti nezavisnost američkoj policiji i medijima, a velikim tehnološkim kompanijama omogućiti „koupravljačku moć“, proizilazi iz povjerljivog dokumenta u koji je agencija Rojters imala uvid.
Dokument koji je 14. januara potpisao ambasador Andreas Mihaelis, opisuje agendu Donalda Trampa za svoj drugi predsjednički mandat, kao agendu „maksimalnog remećenja“ koja će dovesti do „redefiniciji ustavnog poretka – maksimalne koncentracija vlasti predsjednika na uštrb Kongresa i saveznih država“.
„Osnovni demokratski principi i provere će biti u velikoj mjeri potkopani, od zakonodavnih vlasti, policije i medija će biti oduzeta nezavisnost i zloupotrijebljena kao politička poluga, velike tehnološke firme će dobiti kouprljavačku moć“, piše u dokumentu.
Trampov tranzicioni tim nije odmah želio da komentariše tu ambasadorovu procjenu.
Njemačko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je ranije da su američki glasači izabrali Trampa na demokratskim izborima i da će „sarađivati blisko sa novom američkom administracijom u interesu Njemačke i Evrope“, piše Rojters.
Odlazeća vlada kancelara Olafa Šolca uglavnom se uzdržavala od direktne javne kritike Trampa od kada je izabran, ali ambasadorova povjerljiva procjena pokazuje otvoren pogled jednog visokog njemačkog zvaničnika. Ambasadori se ne mijenjaju automatski sa formiranjem nove vlade, osim ako se smatra da je potrebna promjena iz diplomatskih ili nekih drugih razloga.
U dokumentu se navodi sudstvo i posebno Vrhovni sud SAD kao centralni za Trampove pokušaje da sprovede svoju agendu, ali kaže se da uprkos nedavne odluke suda da se prošire predsjednička ovlašćenja „čak i najveći kritičari pretpostavljaju da će (sud) spriječiti da se najgore dogodi“.
Mihaelis vidi kontrolu ministarstva pravosuđa i Federalnog istražnog biroa (FBI), savezne policije, kao ključne za Trampovo ostvarenje političkih i ličnih ciljeva, uključujući masovne deportacije, odmazde protiv osoba koje se doživljvavaju kao neprijatelji i pravnu nekažnjivost.
On kaže da Tramp ima široke pravne mogućnosti da nametne svoju agendu saveznim državama, i dodaje da bi ćak „raspoređivanje vojske unutar zemlje za aktivnosti policije bilo moguće u slučaju proglašene ‘pobune’ ili ‘invazije'“.
Zakon iz 1878. zabranjuje saveznoj vojsci da učestvuje u policijskim radnjama unutar zemlje, sa određenim izuzecima.
Mihaelis takođe predviđa da će doći do „redefinicije prvog amandmana“ rekavši da Tramp i milijarder i vlasnik mreže Iks Ilon Mask već preduzimaju djelovanje protiv kritičara i medijskih kompanija koje ne sarađuju.
„Jedan koristi tužbe, i prijeti krivičnim gonjenjem i ukidanjem licenci, a drugi radi na manipulisanju algoritmima i blokiranju naloga“, piše u dokumentu.
Maskovo ponovljeno podržavanje ekstremnodesničarske Alternative za Njemačku (AfD) uoči izbora u Njemačkoj 23. februara izazvalo je bijes u Berlinu, ali vlada nije napustila njegovu platformu.
Berlin je imao posebno težak odnos sa SAD tokom prvog Trampovog predsjedništva, podsjeća Rojters, kada se suočavao sa skupim carinama i kritikama zbog neispunjenja NATO ciljeva za vojnu potrošnju.
