Dubina bijesa Demokratske partije zbog načina na koji predsjednik Džo Bajden postupa prema ratu u Gazi uhvatila je njegov izborni štab nespremnim i mogla bi podriti podršku na izborima u novembru, ističe agencija Rojters na osnovu intervjua sa partijskim zvaničnicima, biračima i aktivistima.
Bijela kuća je očekivala da nezadovoljstvo demokratskih birača oko Gaze počne da jenjava dok se bude zahuktavala Bajdenova kampanja protiv Donalda Trampa, koji će vjerovatno osvojiti republikansku nominaciju, kazali su zvaničnici.
Međutim, devet mjeseci prije izbora, problem se pogoršava dok Bajdenovo protivljenje pozivu na trajni prekid vatre nastavlja da izaziva bijes kod biračkog tijela zahvaljujući kojem je pobijedio 2020, počev od američkih crnaca i muslimanskih aktivista do mladih birača.
Demokrate su u velikoj mjeri podijeljene oko Bajdenove glasne podrške Izraelu nakon što je u napadu Hamasa 7. oktobra ubijeno 1200 Izraelaca, pokazala su istraživanja. Pojedini američki Jevreji, koji uglavnom glasaju za demokrate, pokušavaju da konsoliduju podršku Bajdenu, samoproglašenom cionisti. Međutim, veliki broj mlađih demokratskih birača protivi se njegovom pristupu usljed rasta broja žrtava u Gazi koji se prema podacima tamošnjeg ministarstva zdravlja bliži cifri od 30 000.
Ključni djelovi njegove biračke baze djeluju razočarano i ljuto, ističe Rojters.
U Mičigenu, arapsko-američki aktivisti koji su glasali za njega 2020. tvrde da će mu ovog puta uskratiti podršku.
Kako bi se pozabavili ovim problemom, zvaničnici iz Bajdenove administracije sastali su se 8. februara sa liderima arapsko-američke zajednice u Mičigenu, i održali dodatni sastanak u toj državi o kojem do sada nije izvještavano, kazala su za Rojters dva upućena izvora.
Od učesnika je traženo da detalje o sastanku ne iznose u javnost. Zvaničnici administracije razgovarali su u humanitarnoj pomoći za Gazu i istakli da Bajden u javnim nastupima sada više kritikuje Izrael, kazali su izvori.
U privatnim razgovorima, zvaničnici su kazali da se Bajden i neki od njegovih najbližih savjetnika i dalje protive pozivu na trajni prekid vatre, uprkos internom pritisku.
Odgovarajući na pitanja Rojtersa, portparol Bajdenove kampanje Set Šuster je kazao: “Predsjednik radi kako bi zaradio svaki glas i naša kampanja će nastaviti da direktno komunicira sa biračima povodom niza tema”, uključujući i “trajni mir na Bliskom istoku”.
Pojedini američki crnci su izrazili solidarnost sa Palestincima i njihov cilj vide kao odraz sopstvenog iskustva represije
Bijela kuća je sredinom februara predložila rezoluciju o privremenom primirju u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ali je stavila veto na poziv na trajno primirje. Bajden je u ponedjeljak rekao da se nada da će doći do privremenog primirja kako bi u roku od nedjelju dana bili oslobođeni taoci, mada djeluje da su Hamas i Izrael i dalje daleko od dogovora.
U Viskonsinu, još jednoj ključnoj državi, demokratski aktivisti planiraju demonstracije zbog Bajdenovog stava prema Gazi, kazao je Heba Mohamed, koji je učestvovao u Bajdenovoj kampanji 2020. a sada organizuje proteste protiv njega.
Rat u Gazi je stvorio jaz u bazi Demokratske partije. Bajdenovoj pobjedničkoj predsjedničkoj kampanji 2020. značajan doprinos su dali novi birači, crnački aktivisti i ostale progresivne demokrate. Te grupe su preplavile društvene medije, upravljale telefonskim bankama i kucali na vrata tokom pandemije kako bi pridobile industrijske države u takozvanom “Pojasu rđe” koje je Tramp osvojio 2016. godine, ponekad sa tijesnom razlikom.
Pojedini američki crnci su izrazili solidarnost sa Palestincima i njihov cilj vide kao odraz sopstvenog iskustva represije. Pojedini demokratski birači iz generacije Z i milenijalci, koji su u rekordnom broju glasali za Bajdena 2020, smatraju rat u Gazi dokazom da se njihov glas nije čuo u Vašingtonu.
Mada nijedan od pedesetak demokratskih birača u razgovoru za Rojters nije kazao da će podržati Trampa, polovina je rekla da razmišlja da apstinira ili da glasa za treću stranu.
U Bajdenovom izbornom štabu svjesni su tih problema. Međutim, oni ukazuju na dokaze entuzijama među demokratama, poput nedavnog prikupljanja donacija. Prošle nedelje, njegova kampanja i saveznici Demokratske partije rekli su da su prikupili više od 42 miliona dolara u januaru i da imaju 130 miliona dolara gotovine za vjerovatnu trku protiv Trampa.
Ipak, Bajdenov izborni štab je iznenadila dubina bijesa i nezadovoljstva zbog Izraela i drugih politika, kazalo je desetak zvaničnika iz njegovog izbornog štaba, Bijele kuće i Demokratske partije. Bajdenova podrška Izraelu “nam nanosi veću štetu nego što smo previđali”, kazao je jedan savjetnik u izbornom štabu.
Bajdenova podrška Izraelu „nam nanosi veću štetu nego što smo previđali“, kazao je jedan savjetnik u izbornom štabu
Za pojedine birače ne radi se politici već o ličnom stavu. “Ja čak ne znam ni da li Bajden na moj narod ili na moju krv gleda kao na pravu ljudsku krv”, kazao je Abdulrahman Hamad, palestinsko-američki oftamolog u Detroitu. Hamad je kazao da je 30 članova njegove šire porodice ubijeno u Gazi ovog mjeseca. On je rekao da je podržao Bajdena 2020, ali da je sada uputio stotine telefonskih poziva kako bi ubijedio birače da ne glasaju.
Mada je Bajden, kako konflikt odmiče, zauzeo više kritički stav prema postupcima Izraela u Gazi, on nije pozvao na hitno, trajno primirje ili blokadu sredstava Izraelu, što su koraci koje su desetine birača u razgovoru za Rojters naveli kao neophodne da bi povratio njihovu podršku.
“Ja želim da ljudi oko predsjednika Bajdena uključe razum u ovu kampanju i kažu mu da ako ne zauzme drugačiji pristup izgubiće ključne birače ovdje u Mičigenu i Tramp će postati predsjednik”, kazao je Abas Alavijeh, bivši visoki saradnik u Kongresu koji je sada demokratski strateg u Mičigenu
.
Izvan Mičigena, crnačke crkve i aktivisti zahtijevaju da se Bajden založi za primirje. Pojedini, poput Selin Mutujemarija, političke organizatorke u Kentakiju kažu da se osjećaju iznevjereno.
“Kada je u pitanju borba za njegove kontituente, koji su ga doveli u Bijelu kuću 2020, on nas je potpuno napustio”, kazala je ona za Rojters.
Dugo najvjernija demokratska biračka grupa, crnci su imali značajnu ulogu u Bajdenovoj pobjedi 2020. Zauzvrat, mnogi su očekivali da će on osigurati savezne zaštite protiv restriktivnih lokalnih izbornih zakona, reformu policije i pravosuđa i olakšanje duga studenata.
Bajdenovi napori povodom ovih tema su blokirani ili ograničeni od strane republikanaca u Kongresu. Bajden je zamolio birače da mu dopuste da “završi ovaj posao” u drugom mandatu.
Međutim, desetine birača, političara i aktivista za građanska prava kazali su da Bajdenova kampanja djeluje otuđeno od birača po pitanju Gaze, ekonomije i drugih tema.
Pokret za crne živote, nacionalno udruženje od preko 150 organizacija pomoglo je u mobilisanju birača 2020. Međutim ove izborne godine, mnogi birači su razočarani kazao je Rukia Lumumba, jedan od direktora projekta za izbornu pravdu.
“Razočarani su u izborni proces, predsjednički proces, imamo osjećaj kao da stalno biramo između dva loša izbora”, kazao je Lumumba. “Na nas se konstantno oslanjaju kao na bazu za očuvanje demokratije, ili da spriječimo njeno rušenje”.
Razočaranje se širi i na pojedine demokratske birače iz generacije Z i takozvane milenijalce, koji su 2020. masovno glasali za Bajdena, ističe Rojters.
Američki milenijalci i Generacija Z činili su 31 odsto od 155 miliona glasača na izborima 2020. godine, što je porast sa 23% u odnosu na 2016. godinu, utvrdila je demokratska istraživačka grupa Catalist.
Generacija Z, rođena između 1997. i 2002. godine, i milenijalci, rođeni između 1981. i 1996. godine, više su podržavali Bidena u odnosu na Trampa sa većim razlikama nego bilo koja druga grupa, pokazali su podaci Istraživačkog centra Pju.
Generacija Z za promjenu, onlajn influenseri i klimatski Pokret Sanrajz su među grupama koje su u pismu u novemrbu upozorili Bijelu kuću na probleme prilikom regrutovanja dobrovoljaca za izbore 2024, okrivivši za to “zločine počinjene dolarima od našeg poreza, uz vašu podršku” u Gazi.
Nikada nijesu dobili odgovor.
