„Otac vještačke inteligencije“ kaže da bi ona mogla uništiti čovječanstvo u naredne tri decenije

„Otac vještačke inteligencije“ kaže da bi ona mogla uništiti čovječanstvo u naredne tri decenije

Britansko-kanadski informatičar, često nazivan „ocem vještačke inteligencije“ (VI), smanjio je vremenski okvir u kojem bi VI mogla uništiti čovječanstvo na naredne tri decenije, upozoravajući da je tempo razvoja tehnologije „mnogo brži“ nego što se očekivalo, prenosi Gardijan.

Profesor Džefri Hinton, koji je ove godine nagrađen Nobelovom nagradom za fiziku za svoj rad na razvoju VI, izjavio je da postoji „10 do 20 odsto šanse“ da će VI dovesti do izumiranja čovječanstva u narednih trideset godina.

Ranije je Hinton procjenjivao da postoji 10 odsto šanse da tehnologija izazove katastrofalne posljedice za čovječanstvo.

Upitan u programu na BBC Radiju 4 da li je promijenio mišljenje o potencijalnom apokaliptičnom scenariju sa VI, odgovorio je: „Ne baš, 10 do 20 odsto“.

Hintonova procjena izazvala je reakciju gostujućeg urednika emisije, bivšeg kancelara Sajida Džavida, koji je rekao: „Povećavate procenat“, na šta je Hinton odgovorio: „Ako išta. Vidite, nikada ranije nismo morali da se suočimo s nečim inteligentnijim od nas“.

„Koliko poznajete primjera gdje inteligentnije biće kontroliše ono manje inteligentno? Vrlo malo primjera. Postoji majka i beba. Evolucija je uložila mnogo truda da omogući bebi da kontroliše majku, ali to je jedini primjer koji znam“.

Hinton, rođen u Londonu, emeritus profesor na Univerzitetu u Torontu, izjavio je da će ljudi biti poput mališana u poređenju sa inteligencijom moćnih VI sistema.

„Volim to da opisujem ovako: zamislite sebe i trogodišnje dijete. Mi ćemo biti ta trogodišnja djeca“, rekao je.

VI se generalno definiše kao računarski sistemi koji obavljaju zadatke koji obično zahtijevaju ljudsku inteligenciju.

Prošle godine, Hinton je dospio u medijske naslove nakon što je dao otkaz u kompaniji Google kako bi otvorenije govorio o rizicima koje nosi nekontrolisani razvoj VI, navodeći zabrinutost da bi „loši akteri“ mogli da koriste ovu tehnologiju za nanošenje štete. Ključna zabrinutost zagovornika bezbjednosti VI jeste da bi stvaranje opšte vještačke inteligencije – sistema pametnijih od ljudi – moglo predstavljati egzistencijalnu prijetnju time što bi izbjegli ljudsku kontrolu.

Govoreći o tome gdje je mislio da će razvoj VI biti kada je započeo svoj rad na ovoj tehnologiji, Hinton je rekao: „Nisam mislio da ćemo biti ovdje gdje smo sada. Mislio sam da ćemo u nekom trenutku u budućnosti doći do ove tačke“.

„Jer situacija u kojoj se sada nalazimo je ta da većina stručnjaka u ovoj oblasti smatra da ćemo, vjerovatno u narednih 20 godina, razviti VI sisteme koji su pametniji od ljudi. A to je vrlo zastrašujuća misao“, dodao je.

Hinton je naveo da je tempo razvoja „veoma, veoma brz“, mnogo brži nego što je očekivao i pozvao vlasti da uvedu regulaciju tehnologije.

„Moja zabrinutost je da nas ‘nevidljiva ruka’ neće zaštititi. Dakle, prepuštanje profitu velikih kompanija nije dovoljno da osiguramo bezbjedan razvoj. Jedino što može natjerati velike kompanije da ulažu više u istraživanje bezbjednosti jeste vladina regulacija“, objasnio je.

Hinton je jedan od trojice „očeva vještačke inteligencije“ koji su osvojili Tjuringovu nagradu ACM AM – ekvivalent Nobelove nagrade u računarstvu – za svoj rad. Međutim, jedan od njih, Jan Lekan, glavni VI naučnik u Meti Marka Zakerberga, umanjuje egzistencijalnu prijetnju i tvrdi da VI „može zapravo spasiti čovječanstvo od izumiranja“.