„Objavljuju se svi zapisi koji su prethodno zadržani za klasifikaciju, a koji su dio zbirke dokumenata o ubistvu predsjednika Džona F. Kenedija“, navodi se.
Ubrzo nakon stupanja na dužnost 20. januara, Tramp je potpisao izvršnu naredbu o uklanjanju oznake tajnosti sa vladinih dokumenata u vezi sa ubistvima tokom 1960-ih Džona F. Kenedija, senatora Roberta F. Kenedija i aktiviste za građanska prava Martina Lutera Kinga mlađeg.
Ubistvo DžFK-a je dugo bilo predmet spekulacija u SAD u vezi sa navodnom ulogom odmetnutih elemenata u vladi.
Galupova anketa iz 2023. godine pokazala je da 65 odsto Amerikanaca ne vjeruje u nalaze zvanične istrage, koja je zaključila da je Li Harvi Osvald, bivši američki marinac, sam djelovao u ubistvu 35. predsjednika SAD. Među ispitanicima, 20 odsto je reklo da vjeruje da je Osvald bio u zavjeri sa američkom vladom, dok je još 16 odsto sugerisalo da je CIA bila umiješana.
Tramp je u ponedeljak rekao novinarima da „ljudi čekaju decenijama“ na objavljivanje dosijea o ubistvu JFK-a. Približno 80.000 stranica ranije poverljivih dokumenata biće dostupno javnosti, dodao je on.
„U kampanji sam rekao da ću to uraditi i ja sam čovek od riječi“, insistirao je predsjednik.
Među objavljenim dokumentima su kucani izveštaji i rukom pisane bilješke, uključujući detalje o agentu CIA koji je tvrdio da je duboka država odgovorna, da je Li Harvi Osvald „loš strijelac“ i da je Tajna služba upozorena da će Kenedi biti ubijen u avgustu, tri mjeseca prije ubistva.
Mnogo buke ni oko čega?
Objavljivanje dokumenata izazvalo je kritike kako liberala koji su tvrdili da je to samo ponavljanje slične akcije Džozefa Bajdena prije mnogo godina, tako i Trampovih pristalica koji su ljuti što stranice i dalje sadrže ispravke i zatamnjene djelove i ostavljaju pitanja, što je navelo stručnjake da opišu fajlove kao „neprobojne“.
Stručnjaci su upozorili da ne očekuju da će objavljivanje dokumenata nešto promijeniti.
U grupi objavljenih dokumenata nisu uključene napomene iz kojih agencija dokumenti potiču, kako su međusobno povezani ili da li su za istragu bili vjerodostojniji od drugih.
Ipak, oni koji su kopali po hiljadama stranica otkrili su neke intrigantne detalje.
Jedan dokument bio je članak objavljen u lijevo orijentisanom časopisu „Ramparts“ iz juna 1967. o obavještajnom agentu, doušniku CIA i bivšem kapetanu američke vojske Džonu Garetu Anderhilu Mlađem.
„Dan nakon atentata, Geri Anderhil je u žurbi napustio Vašington. Kasno uveče se pojavio u kući prijatelja u Nju Džersiju. Bio je veoma uznemiren“, počinje odlomak.
„Mala klika unutar CIA bila je odgovorna za atentat, povjerio se, plašio se za svoj život i rekao da će vjerovatno morati da napusti zemlju. Manje od šest mjeseci kasnije Anderhil je pronađen ubijen u svom stanu u Vašingtonu. Mrtvozornik je zaključio da je u pitanju samoubistvo“, dodaje se.
U članku se navodi da je bio u „intimnim odnosima sa brojnim visokim zvaničnicima CIA“.
Još jedan dokument koji je u utorak uveče obišao svijet fokusirao se na Kenedijevog ubicu Li Harvija Osvalda.
U jednom redu u dokumentu stajalo je da je KGB pažljivo pratio Osvalda dok je bio u SSSR-u. Ali dosijei su ukazivali na to da je Osvald bio loš strijelac kada je pokušao da gađa mete u SSSR-u.
Još jedan objavljen detalj je pismo koje je 1978. godine britanskoj ambasadi poslao čovek po imenu Sergij Čornonoh.
Tvrdio je da je bio zatočen u Londonu 18. jula 1963. i ispitivan i da je vlastima rekao da Osvald planira da ubije predsjednika.
On je dodao da je upozorio američkog vicekonzula Toma Blekšira na planove Osvalda.
Istraživači su procenili da je broj fajlova koji su još uvijek nisu objavljeni, bilo u cjelini ili delimično, oko 3.000 do 3.500. Prošlog mjeseca FBI je saopštio da je otkrio oko 2.400 novih zapisa u vezi sa atentatom.
