Napori suparnika Sjedinjenih Američkih Država da iniciraju podjele među građanima i izazovu nepovjerenje u predstojeće predsjedničke izbore počeli su da se intenziviraju, upozoravaju visoki američki obavještajni zvaničnici.
Oni ukazuju i da djeluje da se pojedine države okreću dodatnim mjerama kako bi izazvale nasilje, navedeno je u procjeni sa koje je skinuta oznaka tajnosti.
Dokument je objavila Kancelarija direktora Nacionalnih obavještajnih službi dvije nedjelje uoči izlaska građana na birališta 5. novembra.
„Strani akteri, posebno Rusija, Iran i Kina, i dalje namjeravaju da podstiču narative kako bi podijelili građane i podrivali njihovo povjerenje u američki demokratski sistem – u skladu sa sopstvenim interesima“, navedeno je u dokumentu Nacionalnih obavještajnih službi.
Upozorava se i da su američke obavještajne agencije sve uvjerenije da Rusija razvija planove s ciljem da podstakne nasilje.
Isto se navodi i kada je riječ o Iranu.
Kako je istaknuto, posebno zabrinjava usredsređenost na sate, dane i nedjelje po zatvaranju birališta, kada državni i lokalni zvaničnici počinju sa prebrojavanjem i potvrđivanjem rezultata.
„Američki suparnici će vjerovatno brzo plasirati lažne narative ili intenzivirati sadržaje za koje smatraju da će stvoriti zabune u vezi sa glasanjem, poput objavljivanja navoda o izbornim nepravilnostima“, rekao je jedan od obavještajnih zvaničnika – govoreći pod uslovom anonimnosti.
Ukazao je da Rusija, Iran i Kina mogu uočiti trenutak ranjivosti i iskoristiti ga za podsticanje, intenziviranje protesta ili prijetnji – od momenta zatvaranja birališta, što bi se moglo produžiti do 6. januara 2025. kada bi rezultati predsedničkih izbora trebalo da budu potvrđeni u Kongresu.
„Nasilni protesti vođeni iz inostranstva, nasilje ili fizičke prijetnje izbornim, državnim ili lokalnim zvaničnicima, mogu dovesti u pitanje njihove sposobnosti potvrđivanja rezultata, kao i proces Elektorskog koledža. Naročito ako im u fizičkom smislu bude bio spriječen pristup objektima“, upozorio je američki zvaničnik.
Zvaničnici američke obavještajne službe ranije su upozoravali da su Rusija i Iran posebno ciljali američke birače i da je velika vjerovatnoća da će se ti napori nastaviti i poslije izbornog dana 5. novembra.
Rusija, kako su naveli nastoji da poveća šanse bivšeg predsjednika i aktuelnog republikanskog kandidata Donalda Trampa. Iran, kako se precizira sa druge strane, radi na tome da podrije Trampovu kandidaturu i podstakne kampanju demokratske kandidatkinje i američke potpredsjednice Kamale Haris.
Kina, prema zvaničnicima američkih obavještajnih službi, do sada nije bila umiješana u predsjedničku trku – usredsredivši napore na kandidate za mandat u Kongresu, kao i državnim i lokalnim administracijama koje smatraju štetnim po interese Pekinga, uključujući tu i one koje podržavaju Tajvan.
Očekuju i da će Rusija, kako je navedeno, biti agresivnija ukoliko pobjednica izbora bude aktuelna potpredsjednica, i da će Moskva posebno nastojati da podstakne nasilje kada se zatvore biračka mjesta.
„Rusija bi više željela pobjedu bivšeg predsjednika. Agresivnije bi nastojali da podriju mandat tada izabranog predsjednika“, naveo je zvaničnik obavještajne službe.
Rusija, Kina i Iran odbacivali su ranije optužbe za miješanje u američke izbore.
Diplomatski predstavnici Rusije i Irana, do zaključenja teksta, nisu odgovorili na upite Glasa Amerike za komentar.
Liu Penđu, predstavnik kineske ambasade u Vašingtonu, odbacio je navode iz dokumenta američke obavještajne službe.
„Predsjednički izbori su stvar Sjedinjenih Država. Kina nema namjeru i neće se miješati u izbore“, rekao je on Glasu Amerike.
Navodeći jedan od primjera, obavještajni zvaničnici ukazali su da su akteri povezani sa Rusijom odgovorni za objavu lažnih optužbi, na društvenoj mreži „Eks“, o demokratskom potpredsjedničkom kandidatu Timu Volzu.
Takođe, naveli su da su ruski obavještajci pokušali da regrutuju američkog građanina, koji nije bio svestan ruskog miješanja, da organizuje proteste.
Osim toga, u Sjedinjenim Državama su tokom septembra podnijete krivične prijave protiv tri iranska hakera, optužena da su nastojali da podriju Trampovu kampanju.
Strahuje se da bi te vrste operacija, kojima se politika koristi za iniciranje podjela, mogle izazivati probleme.
„Uprkos tome što te dezinformativne kampanje izričito ne pozivaju na nasilje – taktika koja se koristi u podrivanju povjerenja u demokratske institucije – može dovesti do nasilja“, rekao je visoki zvaničnik američke Agencije za sajber i infrastrukturnu bezbjednost (CISA), koji je govorio pod uslovom anonimnosti.
Zvaničnici su uvjereni da u Sjedinjenim Državama postoje adekvatne mjere zaštite koje američke suparnike sprječavaju u napadima ili hakovanju sistema za evidentiranje i prebrojavanje glasova.
Međutim, postoji zabrinutost da bi na meti mogao biti neki drugi vid infrastrukture – u pokušaju da se izazovu panika ili nasilje.
„To je realna mogućnost“, rekao je zvaničnik CISA, dodajući da bi američka javnost trebalo da očekuje ometanja.
„Može se dogoditi da na biračkom mjestu nestane struje ili da na se, na neki način, utiče na sistem transporta. Nije isključen napad zloćudnim softverom na lokalnu izbornu kancelariju“, navodi isti zvaničnik.
Ukazuje da se sa državnim i lokalnim izbornim zvaničnicima radi na predupređivanju i rješavanju takvih situacija.
Oni, sa druge strane, poručuju da su spremni.
„Sve države svoju izbornu infrastrukturu i informacione sisteme smatraju potencijalnom metom prijetnji“, poručio je Stiv Sajmon, državni sekretar Minesote i predsjednik Nacionalne asocijacije državnih sekretara.
„Zvaničnici širom Sjedinjenih Država neumorno i dosljedno rade na ublažavanju rizika po izborne sisteme i procese“, ustvrdio je Sajmon.
