Žan-Paskal Hom je mlad, pristojan i ozbiljan. Taj 28-godišnjak se uglavnom oblači ležerno – no kao poslanik Alternative za Njemačku (AfD) u pokrajinskom parlamentu u Brandenburgu ponekad nosi i odijelo s kravatom.
Hom je u Njemačkoj uglavnom nepoznat političar. Ali to bi brzo moglo da se promijeni. On bi trebalo da preuzme važnu ulogu – da vodi novu omladinsku stranačku organizaciju koja se osniva 29. i 30. novembra u Gisenu u Hesenu.
Hom je već obećao da će omladinsku organizaciju tesno vezati uz stranku. „Želimo da budemo kovačnica kadrova za stranku“, najavio je u intervjuu za desničarski medij Junge Freiheit TV.
Dakle stranački vojnik, a ne revolucionar. „Želimo da formiramo funkcionere, nosioce poslaničkih mandata i, nadamo se, i buduće članove vlade.“
Naredne godine u Njemačkoj predstoje važni pokrajinski izbori. A AfD već mjesecima ima odlične rezultate u anketama. U posljednjim, to je najjača stranka u zemlji sa 25-27 odsto podrške – i time za procenat ili dva ispred Demohrišćana kancelara Fridriha Merca.
Na istoku Njemačke je AfD ubjedljivo najjača stranka. U pokrajini Saksonija-Anhalt čak može da se nada učešću u vladi nakon pokrajinskih izbora. Tamo je stranka sada toliko jaka (oko 40 odsto) da čak ni samostalna vladavina nije isključena.
Na putu ka vlasti AfD je početkom 2025. odbacio svoju tadašnju omladinsku organizaciju Mlada alternativa (Junge Alternative) koja je postala trn u oku stranačkom vođstvu kao previše ekstremna, preglasna i umiješana u previše skandala.
A pošto je član u Mladoj alternativi mogao da postane i onaj ko uopšte nije bio u AfD-u, stranka nije mogla da sankcioniše nepoželjno ponašanje.
AfD se našao u problemima jer je Mlada alternativa, prema mišljenju mnogih analitičara, zbog ekstremno desnih i rasističkih kampanja bila nadomak zabrane. Održavala je kontakte s organizacijama neprijateljski nastrojenim prema Ustavu, poput Identitarnog pokreta, pa čak i s navodnim desničarskim terorističkim grupama kao što su takozvani Saksonski separatisti.
Njemačke bezbjednosne službe zato su Mladu alternativu klasifikovale kao „utvrđeno desno ekstremnu“. A pošto je ta organizacija formalno bila udruženje, a ne dio stranke, zabrana bi prema njemačkom pravu bila znatno jednostavnija.
Zabrana je mogla da nanese veliku štetu i samom AfD-u, jer njemačke službe i sudovi vide brojne naznake da stranka djeluje protiv temeljnih načela njemačkog Ustava.
Prije svega zato što se u redovima AfD s vremena na vrijeme dovodi u pitanje jednak tretman ljudi u Njemačkoj, to jest stranka uvek iznova vodi kampanje protiv muslimana i useljenika.
Kritičari zato već godinama zahtijevaju pokretanje postupka zabrane AfD-a. Da je prethodno došlo do zabrane omladinske organizacije bliske stranci, to bi tim kritičarima išlo u prilog.
Alternativa za Njemačku se godinama brani od optužbi i oštro ih odbacuje. „AfD se veoma snažno trudi da se bori protiv ove kategorizacije kao desno ekstremne i da je predstavi kao smiješnu“, analizira politikološkinja Ana-Sofi Hajnce sa Univerziteta u Triru. „Ali istovremeno se boji i posljedica.”
Nova organizacija stranačke omladine zato prije svega djeluje kao strateški potez: pod okriljem matične stranke mogla bi da radi profesionalnije i sa stabilnijim finansijama.
„Tako će biti još više ljudi koji mogu, na primjer, da pomognu AfD-u iduće godine u predizbornoj kampanji. Moći će još profesionalnije da vode kampanje na društvenim mrežama“, pojašnjava Hajnce za DW.
Zanimljivo će biti pitanje: koliko će biti mjesta u novoj organizaciji za desni ekstremizam? „Ne vjerujem da nova omladinska organizacija neće imati kontakata s Identitarnim pokretom ili desnom ekstremnom scenom“, analizira politikološkinja Hajnce.
Primjera radi, Žan-Paskal Hom je u prošlosti njegovao veze s desnoekstremnim udruženjima. U jednom je čak bio na praksi. A u oktobru 2018. sastao se u Italiji s neofašistima.
Njegova pokrajinska organizacija u Brandenburgu smatra se jednom od najradikalnijih u AfD-u. Pojedini članovi otvoreno dovode u pitanje njemačko državljanstvo migranata – što je protivno Ustavu.
Homov odnos prema takvim optužbama ostavlja mnogo prostora za interpretaciju. U intervjuu za Junge Freiheit kaže: „Čvrsto sam uvjeren da su programska načela koja AfD zastupa prema spolja, kao i programska načela koja će i naša omladinska organizacija zastupati prema spolja, potpuno u skladu s Ustavom.“
Dakle, da li je sam AfD potpuno u skladu s Ustavom – ili su to samo njegove poruke prema spolja?
Hom i drugovi već imaju i ime koje priželjkuju za novu omladinsku organizaciju: Generacija Njemačka. O imenu će odlučiti osnivački stranački kongres ovog vikenda.
A mladi političari AfD-a imaju i glavnu temu: masovne deportacije iz Njemačke. Da ne bi prestrašili birače, političari AfD-a radije govore o „remigraciji“.
