Norveški masovni ubica izgubio drugi pokušaj tužbe protiv države za kršenje njegovih ljudskih prava

Norveški masovni ubica izgubio drugi pokušaj tužbe protiv države za kršenje njegovih ljudskih prava

Ekstremni desničar Anders Bering Brejvik koji je ubio 77 ljudi u bombaškom i oružanom napadu 2011. godine izgubio je danas drugi pokušaj tužbe protiv države zbog, kako tvrdi, kršenja njegovih ljudskih prava.

Brejvika, koji je promijenio ime u Fjotolf Hansen, drže u izolaciji od kada je počeo da služi zatvorsku kaznu 2012. godine. On tvrdi da je to jednako nehumanom kažnjavanju prema Evropskoj konvenciji o ljudskih pravima.

Okružni sud u Oslu odbacilo je njegovu tužbu protiv norveškog ministarstva pravde.

„Brejvik ima dobre fizičke zatvorske uslove i relativno veliku slobodu u svakodnevnom životu“, rekla je sudija Birgite Kolrund.

Ona je rekla da je zabilježeno jasno poboljšanje u zatvorskim uslovima i da nema dokaza o trajnoj šteti zbog kazne.

Brejvik je odmah uložio žalbu na njenu odluku, javio je norveški list Aftenposten.

Vladin advokat Kristofer Nerland rekao je da je „vrlo zadovoljan“ nalazom sudije dok se Brejvikov advokat Ojstein Storvik nije složio sa tom odlukom.

„Nadali smo se suprotnom ishodu, zato što vjerujemo da mjere kompenzacije nisu dovoljne obzirom na dužinu izolacije“, rekao je on za norvešku televiziju NRK.

Brejvik je uložio sličnu žalbu 2016. i 2017, koja je na kraju odbačena u Evropskom sudu pravde.

Brejvik je prije dvije godine prebačen u zatvoru Ringerike, gdje ga drže u dvospratnom kompleksu sa kuhinjom, trpezarijom i televizijskom sobom sa Iks-boksom, nekoliko fotelja i crno bijelim slikama Ajfelove kule na zidu.

On ima i fitnes salu, sa tegovima, trakom i mašinom za veslanje, a tri papagaja lete po kompleksu.

Brejvik je 2012. osuđen za masovno ubistvo i terorizam zbog bombaškog napada na zgradu vlade u Oslu kada je poginulo osam ljudi, i masakr na ostrvu Utoja kada je iz vatrenog oružja ubio 69 ljudi u ljetnjem kampu za mlade aktiviste iz Laburističke partije lijevog centra.

Brejvik, koji tvrdi da je djelovao u samoodbrani da zaštiti Norvešku od multikulturalizma, dobio je najtežu presudu u to vrijeme, 21 godina zatvora, sa odredbom da se može držati neograničeno u zatvoru ako se i dalje smatra opasnim.

On nije pokazao kajanje za svoje napade i norveške vlasti ga i dalje smatraju opasnim.

Tokom iskaza na saslušanju u sudu on je plakao i rekao da pati od depresije i suicidalnih misli.

Psihijatar koju je imenovao zatvor Jane Gudim Hermansen, koja je razgovarala sa Brejvikom poslije prebacivanja u Ringerike 2022. godine rekla je na sudu da sumnja u njegove suze i da misli da je moguće to upotrijebljeno da se nešto postigne.