Više od 150 dobitnika Nobelove nagrade i Svjetske nagrade za hranu objavili su otvoreno pismo u kojem su istakli da su potrebna mnogo veća ulaganja u istraživanja, proizvodnju i distribuciju hrane kako bi se u narednim decenijama spriječila globalna kriza gladi.
U pismu se navodi da se oko 700 miliona ljudi danas suočava sa „nesigurnošću hrane i očajničkim siromaštvom“ ali da će, ako se ne ulože „napori bez presedana“ da se proizvodi više hrane, mnogo veći broj ljudi biti u takvoj situaciji, prije svega zbog klimatskih promjena, ratova i rasta stanovništva.
„Koliko god to bilo teško i neprijatno zamisliti, čovječanstvo ide ka tome da do sredine vijeka nesigurnost hrane bude još veća, a svijet još nestabilniji nego danas“, navodi se u pismu koje su potpisala 153 dobitnika te dvije nagrade.
Oni ukazuju i da će se zbog klimatskih promjena smanjiti produktivnost većine glavnih namirnica, a da su potrebna značajna povećanja da bi se prehranilo svjetsko stanovništvo koje će do 2050. porasti za 1,5 milijardi ljudi.
„Nismo na pravom putu da zadovoljimo buduće potrebe za hranom. Nismo ni blizu“, dodaje se u pismu.
Laureati su ukazali na očekivano smanjenje proizvodnje kukuruza u Africi i moguću još veću degradaciju zemljišta i nestašice vode u većem dijelu svijeta.
U pismu se ističe da bi drastično povećanje finansiranja istraživanja, zajedno sa efikasnijim načinima za razmjenu informacija i distribuciju hrane, moglo spriječiti krizu gladi.
Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 2011. Brajan Šmit izjavio je da je potreba da se drastično poveća proizvodnja hrane u narednim decenijama veliki izazov, ali da se taj problem može riješiti kroz odgovarajuće finansiranje istraživanja i globalno liderstvo.
Šmit je rekao da se nada da će vlade u SAD, evropskim i drugim zemljama moći da se posvete rješavanju problema, ali da misli da je potrebno da privatne grupe preuzmu vođstvo u finansiranju početnih koraka koji će privući pažnju političara i podstaći ih na akciju.
U pismu se poziva na „transformacione napore“ poput poboljšanja fotosinteze u osnovnim kulturama kao što su pšenica i pirinač, razvoja usjeva koji se ne oslanjaju toliko na hemijska đubriva i produženja roka trajanja voća i povrća.
Naučnica za istraživanje klime u Nasi Sintija Rozencvajg, dobitnica Svjetske nagrade za hranu 2022. godine, rekla je da istraživači već nalaze rješenja, ali da su za njihovu širu primjenu potrebne veće finansije, kao i da je neophodno da svjetski lideri pridaju veću važnost njihovom radu.
