Njemačkoj hitno treba stručna radna snaga

Njemačkoj hitno treba stručna radna snaga

Njemačkoj hitno treba stručna radna snaga. Političari, kompanije i stručnjaci se slažu da se rupe na tržištu rada moraju popuniti i uz pomoć stranih radnika. U subotu postepeno počinje da stupa na snagu novi Zakon o kvalifikovanoj imigraciji, piše agencija dpa.

Riječ je o “modernom, najsavremenijem zakonu o migraciji kojim smo predvodnici u svjetskoj konkurenciji”, prema riječima Rem Alabali-Radovan (Reem), savezne povjerenice za migracije, izbjeglice i integraciju.

Zakon je kasnio, a smjele reforme su se predugo zanemarivale, rekla je za dpa Alabali Radovanova dodajući da novi zakon stupa na snagu u “pet do 12”.

Njemačka je zapravo od marta 2020. već imala Zakon o kvalifkovanoj imigraciji kojim je tadašnja vlada Angele Merkel željela da olakša pristup stručnih radnika iz zemalja van Evropske unije njemačkom tržištu rada. Sada je taj zakon reformisan jer na mnogim mjestima još nedostaje kadrova, posebno kvalifikovanih radnika.

Zakon u prethodnoj verziji nije postigao očekivane rezultate zbog pandemije, rekao je Pau Palop Garsija (Garcia) iz Njemačkog centra za istraživanje integracije i migracija (DeZIM). Uz to su, dodao je, birokratske prepreke za strance koji žele da rade u Njemačkoj još visoke.

Novost u novom zakonu je uvođenje takozvane Karte šansi zasnovane na bodovnom sistemu. Kriterijumi za odabir imigranata koji žele da rade i izaberu ovu opciju su poznavanje jezika, radno iskustvo, godine života i povezanost sa Njemačkom.

Strani stručni radnici ubuduće moraju godišnje zarađivati najmanje 43.800 eura bruto, a do sada je to bilo 58.400.

Prednost novog zakona za visokokvalifikovane stručnjake iz zemalja van EU je da ubuduće mogu da dovedu sa sobom ne samo bračnog druga i djecu, već i roditelje i tazbinu. Preduslov je, međutim, da oni imaju obezbijeđena sredstva za život – u Njemačkoj ne mogu da žive od socijalne pomoći.

Njemačke kompanije trenutno ne mogu da popune oko 1,73 miliona radnih mjesta i ona stoje otvorena, prema podacima Instituta za istraživanje tržišta rada i profesija (IAB). Brojka je na osnovu kvartalne ankete instituta. Samo je Saveznoj agenciji za rad (AB) u oktobru prijavljeno 748.665 slobodnih radnih mjesta.

Trenutno u prosjeku prođe 153 dana, kažu u agenciji, dok se radno mjesto popuni. To pokazuje teškoće mnogih sektora da nađu stručne radnike uprkos rastu nezaposlenosti i nedovoljne zaposlenosti.

Sektori njegovateljstva i zanatstva očajnički traže radnike.

Međutim, Njemačko strukovno udruženje njegovatelja (DBfK) u novom zakonu ne vidi rješenje problema.

“Prvo, zato što je nedostatak stručnjaka u njegovateljstvu problem širom svijeta, a drugo što opšti uslovi za njegovatelje u Njemačkoj nisu atraktivni”, rekla je direktorka DBfK Bernadete Klaper (Bernadette Klapper).

I “najbolji zakon ne vrijedi ništa ako ima previše birokratije i ako primjena zapinje”, rekao je predsjednik Centralnog udruženja njemačkih zanata (ZDH) Jerg Ditrih (Jörg Dittrich).

Zakon ide u dobrom pravcu, ali u sektorima gdje je veliki manjak radnika “obično postoje i strukturni problemi kao što su loša plata i loši uslovi rada”, rekla je Anja Pil (Piel) iz Njemačkog saveza sindikata (DGB). Sada je važno, dodala je, bolje iskoristiti postojeći potencijal.

“Zakon o kvalifikovanoj imigraciji je važna poruka dobrodošlice”, saopštilo je Savezno udruženje njemačkih udruženja poslodavaca (BDA). Ipak, propis može biti tek prvi korak. Službenici koji se bave migracijom su već sada potpuno preopterećeni, navodi se u saopštenju. “Radna snaga koja već ima ugovor o radu i koja bi sjutra mogla da počne s poslom čeka mjesecima.”

Savezna kancelarija za migracije i izbjeglice (BAMF) nudi savjete za ljude u inostranstvu koji su zainteresovani za rad u Njemačkoj. Prema podacima BAMF-a, prošle godine je bilo 71.409 konsultacija o kvalifikovanoj imigraciji, što je povećanje od 13 odsto u odnosu na 2021.

Njemačka je – uprkos teškom jeziku – veoma popularna među kvalifikovanim radnicima u inostranstvu, rekao je Seku Keita (Sekou) iz IAB-a. U anketama, Njemačka često završava na trećem mjestu, iza Kanade i SAD.

“Njemačka se u velikoj mjeri oslanja na imidž jake privrede sa dobrim profesionalnim mogućnostima”, rekao je Keita.