Demohrišćani (CDU/CSU) i Socijaldemokrate (SPD) Njemačke saglasili su se odmah na početku preliminarnih razgovora o koaliciji oko ogromnog finansijskog paketa za odbranu i infrastrukturu, i mnogi već to smatraju senzacijom. Ali, ne radi se samo o novcu, piše Dojče vele DW.
U razgovorima između CDU, CSU i SPD sada su na redu teme koje su izazivale teške sukobe tokom predizborne kampanje.
Preliminarne odluke oko spornih tema mogle bi da budu donijete idućih dana, nakon čega bi uslijedili koalicioni pregovori. Lider Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i kandidat za kancelara Fridrih Merc kao ključne tačke navodi budžet, povećanje konkurentnosti, prihode građana, poboljšanje unutrašnje bezbjednosti i ograničavanje neregularnih migracija.
Migraciona politika
Mnogo je tačaka potencijalnih sukoba, prije svega kada je riječ o migracionoj politici: od dvojnog državljanstva za sve, koje je uvela prethodna, socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada Olafa Šolca, a što bi Demohrišćani najradije odmah da ukinu, pa do spajanja porodica za rodbinu izbjeglica.
Ali, najveći potencijal za svađu je pitanje odbijanja ilegalnih migranata već na samoj granici Njemačke, bez pružanja šanse da oni podnesu zahtjev za dobijanje azila. To žele Demohrišćani, to odbija SPD.
U načelu, odbijanja migranata moguća su samo tamo gdje postoje stacionarne granične kontrole. Savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) nedavno je uvela kontrole na ograničeni vremenski period za sve njemačke kopnene granice. Međutim, svima koji žele da podnesu zahtjev za dobijanje azila generalno je dozvoljen ulazak u zemlju.
Prema podacima Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, prošle godine otkriveno je oko 80.000 ilegalnih ulazaka, a oko 47.000 slučajeva je odbijeno – recimo ako je neko pokazao falsifikovana dokumenta ili je ponovo pokušao da uđe u Njemačku uprkos zabrane.
Ali, Demohrišćani žele više. Merc je tokom predizborne kampanje najavio da želi da već prvog dana na mjestu kancelara naloži Ministarstvu unutrašnjih poslova da „bez izuzetaka odbije sve pokušaje ilegalnog ulaska u zemlju“.
U slučaju da resor unutrašnjih poslova dopadne Demohrišćanima, dovoljan bi bio nalog Ministarstva. Za to ne bi morao da se mijenja zakon. Ali, više je nego izvjesno da bi mnogi odbijeni podnijeli tužbu pred upravnim sudom. SPD je isto tako zabrinuta zbog toga što bi se takva praksa kosila s mnogim zakonima Evropske unije.
Budžet
Jedan od centralnih zadataka nove vladajuće njemačke koalicije biće donošenje saveznog budžeta za tekuću godinu. Koalicija Olafa Šolca propala je prvenstveno zbog spora oko budžeta.
Trenutno je na snazi privremeno upravljanje budžetom: država nastavlja da ispunjava zakonske obaveze, poput rashoda za penzije ili socijalnu pomoć, ali nekakvi novi projekti mogu da se pokreću samo u ograničenom obimu.
Kancelar Olaf Šolc (SPD) procijenio je da je rupa u nacrtu budžeta njegove koalicije od 26 milijardi eura posljedica lošeg ekonomskog razvoja i nižih poreskih prihoda. Ali i u godinama koje dolaze, budžet će, uglavnom zbog predviđenih pojačanih ulaganja u odbranu, biti dodatno opterećen.
Sve zavisi od toga da li će Zeleni ili Liberali (FDP) odobriti strankama buduće vladajuće koalicije popuštanje ustavom zagarantovane tzv. „dužničke kočnice“.
To mora da se uradi još u ovom sazivu Bundestaga, jer u novom Demohrišćanima i SPD-u za dvotrećinsku većinu, koliko je potrebno za promjene ustava, nisu potrebni samo Zeleni kao sada, već i desničarska Alternativa za Njemačku ili Ljevica.
Demohrišćanima su i socijalna davanja, tzv. „Bürgergeld“, trn u oku. To je zapravo pomoć za dugotrajno nezaposlene koju je protekla vlada reformisala. Demohrišćani smatraju da je ta pomoć previsoka i da osobama bez posla ne daje dovoljno motiva da se zaposle.
Oni istovremeno smatraju da bi smanjivanjem pomoći za dugotrajno nezaposlene uštedjeli milijarde toliko potrebne nestabilnom budžetu.
Konkurentnost privrede i porezi
Nakon dvije godine recesije i ove godine se očekuje samo minimalan ekonomski rast. Planirani posebni fond od 500 milijardi eura za infrastrukturu tokom deset godina namijenjen je podsticanju privrede.
Ali, čak ni to možda neće biti dovoljno. Udruženja poslodavaca traže olakšice s obzirom na visoke troškove energije u poređenju s drugim zemljama. U to spada manje birokratije i ubrzanje postupaka planiranja i odobravanja.
Među potencijalnim partnerima u mogućoj budućoj vladi velike su razlike i kada je riječ o poreskoj politici. Demohrišćani se zalažu za široko poresko rasterećenje, uključujući i preduzeća. SPD želi bonus „Made in Germany“ za podsticanje ulaganja.
Što se tiče poreza, oni žele prvenstveno olakšice za osobe s malim i prosječnim primanjima. Zauzvrat, SPD želi da nametne veće poresko opterećenje za superbogate – Demohrišćani to odbijaju.
Unutrašnja bezbjednost
Nekoliko napada i masakra posljednjih mjeseci u javnom prostoru dovelo je do toga da se većina ljudi osjeća manje bezbjedno.
Građani s migrantskom pozadinom takođe se žale na porast rasizma i neprijateljstva prema strancima, djelimično kao posljedica toga što su mnoge napade na civile izvršili migranti.
SPD je sklonija da bude otvorenija za dodatna ovlašćenja za organe bezbjednosti od svojih starih koalicionih partnera, Zelenih i FDP. To se odnosi i na obavezu čuvanja telekomunikacionih podataka, recimo, za identifikaciju učesnika u terorističkim napadima ili za praćenje osoba koje na internetu nude dječiju pornografiju.
Teško je prognozirati da li će se potencijalni koalicioni partneri složiti oko detalja. Tomu bi trebalo dodati i činjenicu da je za mnoge odluke u tom sektoru potrebna i dozvola saveznih njemačkih pokrajina, pa i onih u kojima su Zeleni na vlasti.
Sljedeći koraci
Ako preliminarni razgovori završe načelnim dogovorima oko spornih pitanja, onda mogu da započnu i konkretni pregovori oko vladinog, tj. Koalicionog programa.
Presudna tačka u čitavom tom procesu su sjednice Bundestaga u starom sazivu na kojima bi trebalo da se odlučuje o ublažavanju tzv. „dužničke kočnice“.
Sjednice su planirane za 13. i 18. mart, a na kraju slijedi i sjednica gornjeg doma, Bundesrata, u kojem sjede predstavnici pokrajina.
Novi saziv Bundestaga zasijedaće prvi put 25. marta.
