Strani radnici koji su tražili posao u SAD imali su skoro zagarantovan uspjeh u dobijanju viza u fiskalnoj 2024. godini, pri čemu su imigracione vlasti odobrile više od 97 odsto zahtjeva za izdavanje vize H1-B, kako je izvijestila Nacionalna fondacija za američku politiku.
To je bila druga najveća stopa odobravanja viza u više od jedne decenije.
Međutim, izuzetno visoka stopa bi uskoro mogla da postane prošlost ako tim novoizabranog predsjednika Donalda Trampa oživi restriktivnu imigracionu politiku njegove prve administracije, tvrde advokati za imigraciju. To bi zauzvrat moglo značajno da utiče na američka preduzeća i druge institucije koje se oslanjaju na visokokvalifikovane strane radnike, posebno one iz Indije, upozoravaju oni.
„Mislim da će biti teže i da će biti komplikovanije odobravati stvari“, rekao je Šarvari Dalal-Deini, viši direktor za odnose sa vladom u Američkom udruženju advokata za imigraciju (AILA).
Osnovan 1990. godine, program H-1B omogućava poslodavcima u SAD da angažuju strane talente u specijalizovanim oblastima kao što su tehnologija, inženjering i zdravstvena zaštita, sa 85.000 viza izdatih na lutriji. Indijski radnici dobili su više od 70 odsto mjesta poslednjih godina, a slijede kineski državljani.
Program je dugo bio predmet kontroverzi. Zagovornici ukazuju na njegovu ulogu koja omogućava Sjedinjenim Državama da privuku vrhunske strane talente i popune ključna radna mjesta. Studija Nacionalne fondacije za američku politiku iz 2016. pokazala je da je skoro četvrtina američkih startapa vrijednih milijardu dolara imala osnivača koji je prvi put došao u SAD kao međunarodni student.
Ali kritičari vide program kao oružje protiv američkih radnika. Ajra Melman iz Federacije za američku imigracionu reformu (FAIR) ukazao je na kontroverzni Diznijev potez prije deceniju, kad je ta kompanija otpustila stotine američkih radnika, primoravajući ih da obučavaju strane državljane koji će ih zamijeniti kao uslov za dobijanje otpremnine.
Iako je Dizni negirao da je počinio bilo šta nedozvoljeno i pobijuedio u sudskim sporovima u kojima je bio tužen, slučaj je postao slogan među antiimigrantskim grupama.
FAIR navodi da američke kompanije koriste sistem za zapošljavanje jeftinije strane radne snage, smanjujući plate u SAD.
„Ovdje u Sjedinjenim Državama postoji mnogo tehnoloških radnika i to bi trebalo da bude prvo rješenje za ove kompanije, da dođu i zaposle ljude koji su američki državljani“, rekao je Melman, direktor za medije FAIR-a u intervjuu za Glas Amerike.
Melman je rekao da se program udaljio od svojih korijena i zamisli da bude samo za privremene strane radnike, pri čemu ga strani državljani koriste kao osnovu za dobijanje američkog državljanstva.
„Ovo bi trebalo da bude program koji kaže da ćete doći ovdje na određeno vrijeme, dok vam traje viza, i da ćete se zatim vratiti kući“, rekao je Melman.
Kritike dijele i mnogi republikanci u Kongresu, kao i Tramp, koji je 2016. vodio kampanju za okončanje onoga što je nazvao „program jeftine radne snage“.
To se nije dogodilo, ali je prva Trampova administracija brzo krenula protiv programa nakon što je Tramp izdao svoju uredbu „Kupujmo američko, unajmljujmo Amerikance“ samo nekoliko mjeseci nakon što je stupio na dužnost. Imigracioni zvaničnici su naknadno postavili strože uslove po pitanju diploma i plata za strane radnike.
Većinu tih pravila na kraju su sudovi blokirali. Ali službenici za imigraciju pronašli su druge načine da izvrše pritisak na program. Odobravali su neke zahtjeve za vizu na godinu dana umesto na tri, ukinuli su automatska produženja i pojačali inspekcije na gradilištima. Podnosioci zahtjeva za vizu su bili pogođeni sve većim zahtjevima za dostavljanje dokaza kako bi njihove aplikacije bile obrađene, tvrde advokati za imigraciju.
Broj odbijenih novih zahtjeva za izdavanje viza skočio je na 24 odsto u 2018. i pao na 21 odsto u 2019. prije nego što je smanjen na 13 odsto u 2020. To je predstavljalo oštar otklon od Obamine ere, kad je manje od 10 odsto podnijetih zahteva bilo odbijeno.
„Ono što smo vidjeli je da je pod Trampovom administracijom djelotvorno funkcionisalo uništavanje sistema“, rekao je Dalal-Deini, koji je radio kao specijalni savjetnik u imigracionoj službi tokom prve Trampove administracije.
Iako je promjena pravila i propisa glomazna i dugotrajna, advokati za imigraciju upozoravaju na vjerovatan povratak taktici koju je prva Trampova administracija koristila da ograniči broj viza izdatih stranim radnicima.
Ketlin Kembel Voker, šef imigracione prakse u advokatskoj firmi Dikinson Rajt, rekla je da je posebno zabrinuta da bi pojačana kontrola koju sprovode federalni agenati za borbu protiv prevara mogla da uspori stvari i potencijalno stvori „veće poteškoće“ u odobravanju viza H-1B“.
„To me brine“, rekla je u intervjuu za Glas Amerike Voker, bivša nacionalna predsjednca AILA-e.
Planovi buduće administracije za vizni program ostaju neizvjesni. Trampov tranzicioni tim nije odmah odgovorio na zahtjev Glasa Amerike za komentar, ali je portparol kampanje rekao u izjavi Vašington postu ranije ove godine da će Tramp „obnoviti svu svoju prethodnu [imigracionu] politiku“ odmah po povratku u Bijelu kuću.
Dok se očekuje da će se Trampova nova administracija fokusirati na deportaciju imigranata bez dokumenata, advokati za imigraciju kažu da bi nova administracija mogla da cilja i na legalnu, kao i na ilegalnu imigraciju. Ukazuju i na imenovanje tvrdolinijaša po pitanjima imigracije kao što je Stiven Miler, koji je Trampov novi zamjenik šefa kabineta u Bijeloj kući.
Ipak, signali su pomiješani. Tramp je iznio ideju o davanju zelenih karata stranim diplomcima američkih koledža i univerziteta. A ključni Trampov saveznik Ilon Mask je nepokolebljiv pristalica programa H-1B, pri čemu je Tesla zaposlila 742 nova strana radnika u fiskalnoj 2024. godini. Kompanija je sada na 16. mjestu na listi američkih firmi koje zapošljavaju radnike sa H-1B vizama.
Iako je nejasno kakav će uticaj, ako ga uopšte ima, Mask imati na Trampovu imigracionu politiku, Voker je rekla da se „nada da će on možda da pokuša da pomogne u pozitivnim promenama za kategoriju H-1B“.
