Holanđanin Mark Rute preuzima u utorak jednu od najmoćnijih dužnosti na svijetu – generalnog sekretara NATO saveza.
Međutim, čak i kad bi bivši nizozemski premijer želio protresti stvari nakon što preuzme dužnost od Norvežanina Jensa Stoltenberga, on to vjerovatno neće moći da učini, prenosi Hina.
Dužnost generalnog sekretara u biti znači da će Rute predvoditi civilnu birokratiju nesklonu riziku dok pravu moć u finišu imaju države članice, prije svega SAD.
Članice Saveza, njih 32, u mnogo čemu su se, zamijenivši jednog uglađenog, sredovječnog bivšeg premijera iz sjeverne Evrope drugim, odlučile da mnogo toga ostane po starom, piše agencija.
„U ovakvoj teškoj geopolitičkoj situaciji, zadržavanje kontinuiteta i iste vanjskopolitičke i bezbjednosne linije jako je važno”, rekao je visoki diplomata NATO-a za AFP.
Stoltenberg je tokom više od deset godina na čelu NATO-a bio hvaljen zbog smirenog vođenja ponekad podijeljenog Saveza.
Norvežanin je pomogao da mu američki predsjednik Donald Tramp ne okrene leđa, podržao je Ukrajinu obezbijedivši da NATO ne bude direktno uvučen u rat s Rusijom i pokrenuo reformu odbrambenih kapaciteta Saveza kako bi se mogao suočiti s Moskvom.
„Saveznici su tražili nekoga ko ima mnoge kvalitete kao i Stoltenberg i ko će nastaviti istim smjerom: premijera, s dobrim vezama, dugim iskustvom, dobrim adresarom, ko je dobro znao sa Trampom”, rekao je Džejmi Šea, bivši visoki zvaničnik NATO-a koji sada radi za think-tank Chatham House.
Rutte, favorit ključnih sila poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Njemačke, ispunjavao je sve te uslove.
Kao veteran koji je u Holandiji 13 godina vodio složene koalicije, ima veliko iskustvo koje se može iskoristiti kako bi se zadržalo zemlje s različitim, i često suprotstavljenim interesima na istoj liniji.
Holanđanin odlučno podržava Kijev i nije se bojao iskreno razgovarati sa Trampom, koji bi se mogao vratiti u Bijelu kuću nakon predsjedničkih izbora 5. novembra.
Diplomate kažu da bi Rute, poznat po direktnosti, trebao unijeti dašak svježine u Sjevernoatlantski savez nakon dugogodišnjeg Stoltenbergovog mandata.
No Ruteu će vjerovatno biti teško provesti velike promjene.
Iako izgleda da ima moćnu poziciju, generalni sekretar zapravo je samo na čelu civilne birokratije od oko 1.500 ljudi.
Vojnu moć imaju države članice, u prvom redu američki general koji obavlja dužnost vrhovnog savezničkog komandanta za Evropu (SACEUR).
Generalni sekretar NATO-a često je više portparol Saveza. Stoltenberg je bio poznat po pažljivom formuliranju stavova koje bi mogao iznijeti.
Sve odluke u NATO-u moraju prihvatiti sve države članice, a osoba na vrhu ograničena je time koliko su saveznici, naročito Vašington, spremni daleko ići.
Smjer za iduću godinu određen je na samitu u Vašingtonu u julu.
Stoltenberg je svoju poziciju koristio kako bi vršio pritisak na saveznike da podržavaju Ukrajinu, pridaju veću pažnju klimatskim promjenama i jačanju veza sa azijsko-pacifičkom regijom.
Diplomate kažu da bi Rutte mogao pokušati poboljšati koordinaciju između Evropske unije i NATO-a, što dugo remeti spor Turske i Kipra.
No njegova glavna prilika da ostavi svoj pečat vjerovatno će se pojaviti ako se politička situacija zaoštri zbog povratka Trampa u Bijelu kuću ili velike promjene u Ukrajini.
