Nastava njemačkog kao političko oružje u Poljskoj

Nastava njemačkog kao političko oružje u Poljskoj

Vlada Poljske drastično je smanjila broj časova njemačkog za pripadnike njemačke manjine. I to samo njima. Dok ostale manjine imaju po tri časa maternjeg jezika nedjeljno, mali Njemci imaju samo jedan

„Vratite djeci njihov jezik“ i „Nastava jezika nije politika“. To, između ostalog, piše na velikim plakatima koji su već nedjeljama okačeni uz puteve u poljskom Vojvodstvu Opolje. Tamošnja njemačka nacionalna manjina će reći „Opeln“, jer je to područje u Šleziji domovina i brojnih etničkih Njemaca.

Još jasnija je fotografija mališana koji drži ruku na ustima – jer se stiče utisak da im Varšava da zabranjuje da govore i uče njihov maternji, njemački jezik. Naime, u školskom programu Poljske za nacionalne manjine su od prvog razreda osnovne škole predviđena tri časa nedjeljno na njihovom maternjem jeziku. Ali, od prošle školske godine za njemačku manjinu predviđen je – samo jedan čas nedjeljno.

To je izazvalo brojne proteste i žalbe poljskom Ministarstvu prosvjete, pa je ministar Pržemislav Čarnek u januaru obećao da će malim Njemcima vratiti njihova tri časa nedjeljno. Ali, početak školske godine se bliži, a u školskom programu je još uvijek samo jedan čas.

Zvanično, od oko 37,7 miliona stanovnika Poljske, njih oko 140.000 se izjašnjava kao etnički Njemci. Prema procjenama Njemačkog socijalno-kulturnog društva u Poljskoj (VdG), nešto više od 30.000 ljudi ima i njeguju svoje njemačko porijeklo. Predsjednik Društva Rafal Bartek kaže da je samo u Vojvodstvu Opolje tom redukcijom nastave njemačkog pogođeno oko 55.000 đaka.

„Mislim da je potpuno pogrešna računica da se politika vodi preko leđa djece“, kaže Bartek. U Poljskoj se, naime, bliže izbori, a podizanje raspoloženja protiv Njemaca već je isprobana metoda za osvajanje glasova Poljaka. „Gospodin ministar Čarnek vjeruje da će time da pogodi Berlin, jer navodno ne postoji simetrija u državnoj podršci nastave njemačkog u Poljskoj i nastave poljskog za poljsku manjinu u Njemačkoj“, objašnjava predjsednik tog udruženja Njemaca u Poljskoj.

Ta „neravnoteža“ je stara optužba vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS). Na proteste zbog broja časova ministar je ovako odgovorio na društvenim mrežama: „Ako su 120 milijuna zlota godišnje za nastavu njemačkog kao maternjeg jezika diskriminacija, kako bi onda nazvali 0 eura koje daje njemačka vlada za nastavu poljskog učenicima porijeklom iz Poljske?“

O toj navodnoj neravnoteži još prošle godine se oglasio i Bernd Fabritijus, povjerenik njemačke vlade za nacionalne manjine: „U Poljskoj se stalno ponavlja da njemačka vlada ne podržava nastavu maternjeg jezika. Razlog je to što u Njemačkoj obrazovanje nije u nadležnosti savezne vlade, već vlada pokrajina.

„A prema obračunima pokrajina, za nastavu poljskog godišnje se izdvaja oko 200 miliona eura (oko 890 miliona zlota) – i to samo za oko 14.500 školaraca koji su u školskoj 2019/2020. godini odabrali nastavu poljskog kao maternjeg jezika.

Ali, čak i o tih 120 miliona zlota (oko 27 miliona eura) koje spominje poljski ministar, trebalo bi reći da je to upola manje od onog što je Poljska izdvajala ranije.

Marcin Gambijec je već 14 godina nastavnik njemačkog u osnovnoj školi broj 24 u Opolju i to, kako njemačkog kao stranog jezika, tako njemačkog za male Njemce. Objašnjava da su to dva sasvim različita nastavna programa: njemački se kao strani jezik uči od 7. razreda, a kao maternji već od prvog.

I on lično je pogođen drastičnim smanjivanjem broja časova njemačkog jezika, ali priznaje da u njegovom slučaju to i nije veliki problem: kao drugi predmet na fakultetu imao je informatiku, tako da će i dalje imati punu satnicu. „Ali, dvojica mojih kolega germanista koji su držali nastavu njemačkog u pola smjene, izgubili su radno mjesto.“

Najviše mu je, kaže, žao učenika: „Za porodicu njemačkog porijekla veoma je važno da i mlade generacije zadrže njihov jezik i da ga uče u školama. Onaj ko tom može, taj šalje djecu na duže vrijeme rođacima u Njemačku da tamo vježbaju njemački.“ Ali, sve to ne može da nadoknadi nastavu jezika.

Za predsjednika udruženja Njemaca nije novost to što se poljska nacionalistička vlada ponovo okomila na njemačku nacionalnu manjinu: „Od kad znam za sebe, u Poljskoj je stvaranje raspoloženja protiv Njemaca bila dobra izborna karta“, kaže nam Bartek. „Ali, još nikad nije bilo ovako loše, nikad nije bilo da se 55.000 mališana, tako neposredno koriste za političke igrice.“

Iako će ubrzo da počne školska godina, petnaestak hiljada ljudi koji su potpisali peticiju protiv smanjenja broja časova njemačkog jezika, dobili su samo formalni odgovor Ministarstva prosvjete u kojem se navodi da će se „analizirati postojeći propisi u toj oblasti“ i da će se „opsežno oblikovati nastava na jeziku nacionalnih, etničkih i regionalnih manjina“.

Ali, baš zato što je jedino pogođena nastava njemačkog jezika, za Rafala Barteka stvar je jasna: to je „diskriminacija sopstvenih građana“ i „sramotna je igra koja se tu igra“. To će, kaže, „ući u istoriju politike Poljske“.