Usred sve više dokaza o rizicima društvenih mreža, sve su učestaliji javni zahtjevi roditelja za boljom zaštitom djece, a neki sada čak traže i zabranu.
Debata u Velikoj Britaniji dobila je na značaju posljednjih nekoliko dana nakon što se Ester Gej, majka ubijene tinejdžerke Brajane Gej, pridružila onima koji ističu opasnosti pametnih telefona, piše „Gardijan“.
„Željeli bismo da se donese zakon, tako da postoje mobilni telefoni koji su prikladni za osobe mlađe od 16 godina“, izjavila je za BBC prošle nedjelje.
„Dakle, djeca koja imaju više od 16 godina mogu imati telefon za odrasle, a mlađi od 16 mogu imati dječiji telefon, koji neće imati sve društvene aplikacije koje su sada dostupne“.
Stroža ograničenja velikih tehnoloških kompanija traže i drugi ožalošćeni roditelji koji vjeruju da su društvene mreže imale neku ulogu u gubitku njihove djece – uključujući Ijana Rasela, čija ćerka Moli je izvršila samoubistvo nakon što je vidjela štetan sadržaj na internetu.
Predlog Ester Gej je uslijedio nekoliko dana nakon što su se šefovi društvenih mreža, uključujući osnivača Mete Marka Zakerberga, suočili sa žestokim ispitivanjem u američkom Senatu zbog uloge njihovih kompanija u olakšavanju seksualnog zlostavljanja djece i upotrebe droga.
„Žao mi je zbog svega kroz šta ste prošli“, poručio im je Zakerberg.
Britanska poslanica nedavno je pozvala vladu da slijedi primjer Floride sa zabranom društvenih mreža upozoravajući da su roditelji potpuno neopremljeni za bitku sa golijatima kao što su Meta, TikTok i Epl
„Gardijan“ navodi da neki američki zakonodavci već idu dalje od kritikovanja titana velike tehnologije i da konzervativna savezna država Florida razmatra uvođenje zakona sa ciljem zabrane korišćenja društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina.
U Velikoj Britaniji, mediji su prije Božića objavili da premijer Riši Sunak razmatra stroža ograničenja upotrebe društvenih mreža od strane djece – iako je novi Zakon o bezbjednosti na internetu, koji se godinama priprema i koji bi trebalo da zaštiti djecu na internetu, još u procesu implementacije.
Portparolka vlade rekla je da su ministri fokusirani na taj zakon, ali je dodala: „Uvijek ćemo tražiti načine na koje djeca i drugi korisnici onlajn sadržaja mogu biti bezbjedni na internetu“.
Poslanica Konzervativne stranke Mirjam Kejts nedavno je pozvala Veliku Britaniju da slijedi primjer Floride sa zabranom društvenih mreža upozoravajući da su „obični mame i tate potpuno neopremljeni za bitku sa golijatima kao što su Meta, TikTok i Epl“.
Pozivi na obračun dolaze usred sve većeg broja dokaza o opasnostima nekontrolisanog pristupa društvenim mrežama.
Američki hirurg Vivek Marti upozorio je prošle godine na „rastuće dokaze da je korišćenje društvenih mreža povezano sa štetom po mentalno zdravlje mladih“.
On se pozvao na studiju koja je pokazala da adolescenti koji provode više od tri sata dnevno na društvenim mrežama „imaju dvostruko veći rizik od loših mentalnih ishoda, kao što su simptomi depresije i anksioznosti“.
Drugi američki naučni rad, koji je mapirao postepeno uvođenje Fejsbuka na koledžima u odnosu na podatke o zdravlju studenata, pokazao je da se dolazak te društvene mreže „poklopio sa pojačanim simptomima lošeg mentalnog zdravlja, posebno depresijom“.
Zašto dozvoljavamo kompanijama da daju djeci proizvode koji izazivaju zavisnost. To je poslovni izbor. U suštini ovdje imate neispravan proizvod i oni moraju da ga poprave
Iako su opasnosti prepoznate, malo stručnjaka i aktivista sa kojima je „Gardijan“ razgovarao vjeruje da je potpuna zabrana korišćenja društvenih mreža od strane osoba mlađih od 16 godina izvodljiva, ili čak poželjna, iako su svi saglasni da tehnološke firme moraju uraditi više.
„Ljudi za koje zaista želimo da preuzmu odgovornost za to da djeca budu bezbjedna na internetu su tehnološke kompanije“, rekla je Rani Govender, iz Nacionalnog društva za zaštitu djece od nasilja.
„Potpuno nam je jasno zašto toliko roditelja i porodica brine zbog toga, ali mislimo da se stalno vraća na to kako da ove aplikacije, igrice, sajtovi, budu napravljeni bezbjedniji po dizajnu za djecu?“
Ona je ukazala na važnost sprovođenja zahtjeva iz Zakona o bezbjednosti na internetu da firme zauzmu oštriji pristup sprovođenju minimalnih starosnih ograničenja za otvaranje naloga na društvenim mrežama, koja se uveliko krše.
Regulator medija Ofkom trenutno je u procesu objavljivanja kodeksa ponašanja koji će detaljno odrediti odgovornosti firmi po ovom i drugim pitanjima, navodi britanski list.
Baronesa Biban Kidron, aktivistkinja za prava djece na internetu, rekla je da je razumljiv fokus na uklanjanju štetnog sadržaja sa aplikacija, ali da bi kreatori politike takođe trebalo da se usredsrede na njihov osnovni dizajn.
„Ono na šta moramo da se koncentrišemo je zašto dozvoljavamo kompanijama da daju djeci proizvode koji izazivaju zavisnost? Nema jednog jedinog razloga da budu dizajnirani tako da izazivaju zavisnost. To je poslovni izbor“, rekla je. „U suštini ovdje imate neispravan proizvod: oni moraju da ga poprave.“
„Gardijan“ ističe da bi to značilo da preprave algoritme popularnih aplikacija koji navlače tinejdžere i u nekim slučajevima radikalizuju. List navodi da su akademska istraživanja protekle sedmice ukazala na to da aplikacija TikTok servira sve više mizoginog sadržaja dječacima koji traže sadržaj o usamljenosti, ili postavljaju pitanja o muškosti.
„Algoritamski procesi na TikToku i drugim društvenim mrežama ciljaju ranjivosti ljudi – poput usamljenosti ili osjećaja gubitka kontrole – i pretvaraju štetan sadržaj u igru“, upozorila je glavna autorka, dr Ketlin Reger, koja je sprovela istraživanje u saradnji sa kolegama na Univerzitetu u Kentu.
Portparol TikToka odbacio je te nalaze, tvrdeći: „Mizoginija je odavno zabranjena na TikToku i mi proaktivno otkrivamo 93 odsto sadržaja koji uklanjamo zbog kršenja naših pravila o mržnji. Metodologija korišćena u ovom izvještaju ne odražava to kako stvarni ljudi doživljavaju TikTok.“
Endi Barous iz Fondacije „Moli Rouz“ osnovane u znak sjećanja na Moli Rasel, upozorio je na iskušenje da se potpuno isključe društvene mreže za djecu koja moraju da nauče da se snalaze u svijetu interneta.
„Ta ideja može djelovati kao privlačno i lako rješenje na prvi pogled, ali mislim da ima potencijalno neželjen posljedice, i posebno rizikuje odlaganje i možda čak intenziviranje rizika s kojima će se suočiti mladi ljudi kada odu na internet“, rekao je.
Diana Pučio, bivša tužiteljka iz Njujorka, vodi radionice u školama kako bi pomogla tinejdžerima u rješavanju problema poput seksualnog uznemiravanja i negativne slike o svom tijelu – uključujući suočavanje s navalom društvenih mreža.
Ona je kazala da je uloga roditelja i škola ključna. „Svi zajedno treba da prionemo na posao, i kompanije društvenih mreža, i zauzmemo interdisciplinarni pristup prepoznavanju činjenice da naša djeca pate od mentalnih problema više nego ikada prije – anksioznost, depresija, slika o tijelu, samopovređivanje – zbog onoga što vide“, rekla je.
Pučio, suosnivačica projekta „Rap“ s novinarkom Alisom Hejvi, pohvalila je to što sve veći broj škola sada zabranjuje upotrebu pametnih telefona. Međutim, ona je dodala: „Problem je u tome što, da bismo ih mi ograničili ili zabranili, svi odrasli bi trebalo to da podrže – a oni to ne čine. Djeca ovo ne dobijaju iz vakuuma: mi im to dajemo, kao društvo“.
