Prošlog proljeća, carinici u maloj državi Moldaviji doživjeli su veliki uspjeh. Postupajući po dojavi nacionalne obavještajne službe, presreli su više od 100 putnika koji su dolazili iz Rusije preko Jermenije, a svaki od njih nosio je pakete gotovine malo manje od 10.000 eura – praga za obavezno prijavljivanje. U jednoj noći, vlasti na aerodromu u Kišinjevu zaplijenile su više od 900.000 eura.
Moldavski zvaničnici su brzo objavili da su kuriri sa gotovinom dio plana za koji se sumnja da ga vodi bjegunac oligarh povezan sa Kremljom, sa ciljem finansiranja demonstranata i kupovine glasova na predstojećim predsjedničkim izborima i ključnom referendumu o EU.
Ova akcija je bila rani pokazatelj onoga što su moldavski i zapadni zvaničnici opisali kao neviđeni pokušaj Rusije da potkopa težnje Moldavije za članstvom u EU i oslabi autoritet njene prozapadne predsjednice putem serije destabilizirajućih kampanja.
„Rusija uliva milione prljavog novca kako bi otela naše demokratske procese. Ovo nije samo miješanje – ovo je potpuna intervencija sa ciljem destabilizacije naše budućnosti. I to je alarmantno“, izjavila je Olga Roška, savjetnica za vanjsku politiku prozapadne predsjednice Maje Sandu.
Izbori zakazani za 20. oktobar, na kojima se Sandu bori za reizbor, održaće se istog dana kada i referendum na kojem će se Moldavci izjašnjavati da li podržavaju ustavne promjene koje bi mogle omogućiti zemlji – jednoj od najsiromašnijih u Evropi – da se pridruži EU.
Roška je rekla da vlada procjenjuje da se najmanje 100 miliona eura prebacuje iz Rusije u Moldaviju kako bi se manipulisalo izborima i referendumom o EU. Ovo nije prva opomena o ruskom miješanju: u junu su SAD, Velika Britanija i Kanada objavili da Moskva pokušava da se umiješa u moldavsku politiku i da će izazvati masovne proteste ako njena kampanja ne uspije.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Moldavija je lutala između prozapadnih i proruski usmjerenih kurseva, iako je Kremlj uvijek bio prisutan. Moskva takođe ima 1.500 vojnika stacioniranih u Pridnjestrovlju, regionu koju vode proruski separatisti koji su se odvojili od kontrole vlade Moldavije u kratkom ratu 1990-ih.
Sandu, bivša zvaničnica Svjetske banke, izabrana je za predsjednicu u novembru 2020. godine, oslanjajući se na talas popularnosti kao reformatorka protiv korupcije sa proevropskom agendom. Zalaže se za skroman način života – što je u velikom kontrastu sa bombastičnim, uglavnom muškim političarima koji su dugo dominirali moldavskom politikom.
U nedavnom intervjuu, predsjednica je rekla da dijeli stan sa dvije spavaće sobe sa svojom majkom, dok je u njenom imovinskom kartonu iz 2023. godine zabilježen bankovni saldo od 600 dolara.
Godine 2021. Sanduina prozapadna stranka PAS osvojila je većinu na parlamentarnim izborima u zemlji, što joj je dalo neviđenu moć da sprovede reforme i usmjeri zemlju ka Zapadu. Međutim, tri godine kasnije, Moldavija je i dalje opterećena ekonomskom i političkom nestabilnošću.
Prvo, zemlja je zapala u energetsku krizu kada je Kremlj pod kontrolom Gazproma smanjio isporuke gasa za trećinu i zahtijevao više nego dvostruku cijenu za održavanje dotoka, na što se generalno gledalo kao na političku osvetu Moskve zbog Sanduine prozapadne orijentacije. Zatim, rat Rusije protiv Ukrajine gurnuo je Moldaviju u još veću finansijsku krizu.
Smještena na samo nekoliko sati vožnje od Odese, Moldavija je primila najveći broj ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika, što je stvorilo ogroman pritisak na njen zdravstveni sistem, javne usluge i infrastrukturu. Inflacija je skočila za čak 40% jer je trgovina sa Moskvom i Kijevom naglo opala.
Neeksplodirane ruske rakete iz sukoba dodatno su pojačale osjećaj opasnosti, dok su ruske trupe stacionirane u Pridnjestrovlju dodatno povećale anksioznost.
„Sandu je mnogo obećala, ali geopolitička situacija joj je bila veoma teška. Nisu uspjeli da ispune sva obećanja“, rekao je jedan zapadni zvaničnik u Moldaviji, osvrćući se na rastuću frustraciju među nekim Moldavcima zbog Sandu i njene stranke.
„Raste apatija i razočaranje, što pruža plodno tlo za Rusiju“, dodao je zvaničnik.
Sandu i dalje ima najveće šanse da pobijedi na prvim predsjedničkim izborima protiv deset izazivača, ali je suočena sa teškim drugim krugom.
Takođe vodi kampanju „Da“ za referendum o EU, sa anketama koje pokazuju da 55-65% birača podržava pridruživanje bloku. Kao veliki podsticaj za Sandu, Moldavija je zvanično započela pregovore o pristupanju EU u junu. Međutim, skepticizam je i dalje visok kada je riječ o sposobnosti zemlje da u bliskoj budućnosti sprovede neophodne demokratske i pravosudne reforme.
Kritičari iz opozicije optužili su Sandu da je politizovala referendum tako što ga je održala na isti dan kad i predsjedničke izbore, sugerišući da je taj potez osmišljen kako bi povećao njene šanse za pobjedu.
„Referendum je vrlo ciničan potez“, rekao je Aleksandr Stojanoglo u Kišinjevu, jedan od glavnih Sanduinih rivala iz proruske socijalističke stranke, koji ima podršku od 12% u anketama.
„Integracija u EU ne bi trebalo da se koristi za lične ciljeve“, dodao je.
Međutim, oni bliski Sandu kažu da zemlja zbog rastućeg ruskog uticaja ne može da čeka.
„Imamo jedinstvenu priliku: Moldavija ima proevropskog predsjednika, parlament i vladu. EU je otvorena za naše članstvo, sa svim zemljama koje su podržale pristupne pregovore prošlog juna, Opstanak Moldavije kao demokratije je na kocki, a geopolitički ulozi su veći nego ikada“, rekla je Roška.
Najveća prijetnja za Sandu dolazi iz inostranstva, kažu njene pristalice. Konkretno, bjegunac proruski biznismen Ilan Šor, otvoreni – i bogati – protivnik članstva u EU, koji je pod sankcijama Zapada.
Šor je prošle godine u odsustvu osuđen na 15 godina zatvora zbog svoje uloge u nestanku milijardu dolara iz moldavskog bankarskog sistema. Pobjegao je u Izrael, a zatim u Moskvu, gdje je osnovao politički pokret s ciljem destabilizacije trenutne vlade u Kišinjevu.
Na konferenciji za novinare prošlog četvrtka, načelnik nacionalne policije Viorel Černauțanu optužio je Šora i Moskvu za uspostavljanje složene „mafijaške“ šeme kupovine glasova i podmićivanje 130.000 Moldavaca da glasaju protiv referenduma i za proruske kandidate u onome što je nazvao „neviđenim, direktnim napadom“.
Zvaničnici u Kišinjevu takođe vjeruju da je Šor iza talasa predizbornih vandalističkih napada na vladine zgrade, optužujući ga da regrutuje mlade ljude koji su, navodno, obučavani u Moskvi da izazivaju nemire u zemlji. „Spremni smo na sve narednih sedmica,“ rekao je jedan bezbjednosni zvaničnik u gradu. „Biće to razne kampanje dezinformisanja, nasilni protesti i gruba kupovina glasova“, dodao je.
Šor nije odgovorio na pitanja koja mu je poslao Observer. Ali se nije ni mnogo distancirao od optužbi za pokušaj miješanja u moldavsku politiku iz inostranstva. Preko društvene mreže Telegram ponudio je da plati biračima sumu ekvivalentnu 29 dolara ako se prijave za njegovu kampanju, obećavajući novac ljudima koji će „ubijediti što više ljudi na svom biračkom mjestu“ da glasaju „protiv ili se uzdrže“ na referendumu.
Javno je obećao da će plaćati Moldavcima za objavljivanje anti-EU objava na Facebooku i Telegramu.
Središte „narativa zastrašivanja“ koji Šor promoviše fokusira se na tvrdnju da proevropske politike Kišinjeva guraju zemlju u rat s Rusijom, rekao je Vadim Pistrinciuc, direktor Instituta za strateške inicijative Moldavije.
„Nikada se nismo suočili s ovim nivoom stranog miješanja“, dodao je.
Zabrinjavajuće za zvaničnike u Kišinjevu, Šorove taktike su se pokazale efikasnim i drugdje u zemlji.
Prošle godine, Jevgenija Gucul, dotad nepoznata kandidatkinja koju je Šor podržao, izazvala je politički potres pobijedivši na izborima za guvernera u Gagauziji, drugoj maloj, rusofonoj poluautonomnoj regiji na jugu zemlje.
Proruski osjećaji su uvijek bili jaki Gagauziji, regionu koji naseljava turska etnička manjina, koja je imala komplikovan odnos sa glavnim gradom Kišinjevom od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Ali uspon Guculove iz anonimnosti i njene veze sa Kremljom su iznenadili i najiskusnije posmatrače i pokrenuli pitanja o ulozi Moskve u njenim izborima.
„Bila je na nuli u anketama dvije sedmice prije izbora, a onda se iznenada pojavila i pobijedila“, rekao je Mihail Sirkeli, osnivač Nokte, nezavisnog medija sa sjedištem u Gagauziji.
Guculova, koja je otvoreno izjavila da vodi „prorusku stranku“ i putovala u Moskvu kako bi se sastala sa Vladimirom Putinom nakon svog izbora, trenutno je pod istragom zbog navodnog preusmjeravanja ruskih sredstava u stranku povezanu sa Šorom.
„Šor nastoji da ponovi taktiku iz Gagauzije u cijeloj zemlji,“ rekao je jedan zapadni diplomata u Kišinjevu.
Za sada, zvaničnici u Moldaviji vjeruju da se Moskva više fokusira na uticaj na referendum o EU, nego na predsjedničke izbore gdje Sandu i dalje ostaje daleko najpopularnija političarka.
„Ako referendum prođe, to će dovesti do ustavnih promjena, koje je teže poništiti na duži rok u poređenju sa ishodom izbora“, rekao je jedan visoki moldavski zvaničnik.
Ali čak i ako Sandu preživi glasanje i referendum ovog mjeseca, njen tim očekuje obnovljene napore Kremlja sljedeće godine na parlamentarnim izborima u zemlji.
„Cilj Rusije je jasan: zadržati Moldaviju u sivoj zoni,. Ako izgube Moldaviju, izgubiće strateško uporište u regionu“, rekla je Roška.
