Stanovnici Moldavije glasaju danas u drugom krugu predsjedničkih izbora, između trenutne, proevropske predjednice, te protivkandidata koji se suočava s kritikama da je prijatelj Rusije.
U državi koja se nalazi na raskrsnici političke podjele između istoka i zapada, aktualna predsjednica Maia Sandu pobijedila je u prvom krugu izbora 20. oktobra s 42 posto glasova.
U prvom krugu je 26 posto glasova osvojio bivši glavni tužitelj Aleksandar Stoianoglo, koji je dobio podršku proruske Stranke socijalista Moldavije.
Izbori dolaze usred optužbi za rusko uplitanje u predsjedničku utrku i referenduma o potencijalnoj daljnjoj integraciji Moldavije u Evropsku uniju, što je smjer koji Sandu i njezini pristaše podržavaju.
Referendum za integraciju Moldavije u Evropsku uniju, održan istovremeno s predsjedničkim izborima, prošao je s malom razlikom-50,38 posto za proevropsku struju- usprkos tome što je tabor „ne“ bio u vodstvu sve do ranih sati 21. oktobra.
No, Sandu je ubrzo ustvrdila da su „kriminalne grupe zajedno sa stranim snagama“ pokušale „kupiti 300.000 glasova“, što je značajno poboljšalo konačni rezultat bliže nego što su pokazale ankete prije glasanja.
Ankete su takođe pokazale da će Sandu lako pobijediti u prvom krugu predsjedničkih izbora, ali socijalistički protivkandidat Stoianoglo iznenadio je ukupnim rezultatom boljim od očekivanog, iznudivši drugi krug glasovanja.
Stoianoglo bi mogao dobiti dodatnu podršku nacionalističkih i proruskih grupa u drugom krugu, što bi moglo ugroziti nade Sandu u ponovni izbor.
Moldavija ima nešto više od tri miliona registrovanih birača, uključujući i one u dijaspori. Predsjednik može obavljati dužnost u dva uzastopna četvorogodišnja mandata.
Pedesetdvogodišnja Sandu diplomirala je na Harvardu i bivša je zaposlena Svjetske banke. Postala je prva žena predsjednica Moldavije, s ubjedljivom pobjedom 2020. godine, u izbornoj trci sa snažnom proevropskom porukom i obećavajući borbu protiv korupcije.
No, podrška joj je oslabila usred pandemije korona virusa i opustošene ekonomije, kao i rastuće napetosti s Rusijom.
Kao predsjednica, Sandu je imala ključnu ulogu u osiguravanju kandidature Moldavije za buduće članstvo u EU, što je postalo posebno bitno nakon ruske invazije na Ukrajinu nekoliko mjeseci ranije.
Tokom predsjedničkog mandata, Sandu su kritikovale tzv. proruske političke stranke koje su je optuživale za potpirivanje sukoba s Moskvom.
Pedesetsedmogodišnji Stoianoglo bio je glavni tužilac Moldavije između 2019. i 2021. i njegova kampanja bila je posvećena zakonu i redu, iako je kritikovan zbog navodnog neuspjeha u rješavanju korupcije na visokom nivou.
Stoianoglo je tvrdio da nije politički opredijeljen i odbacio je optužbe da je „čovjek Moskve“. Njegova reakcija na rat u Ukrajini bila je dvosmislena, jer se izjasnio da ima „negativan stav“ prema sukobu, ali ne osuđujući izravno Rusiju za invaziju.
Moldavija je jedna od najsiromašnijih evropskih država s značajnom ruskom manjinom i separatističkom regijom Transdnjestar koja se nalazi na lijevoj obali rijeke Dnjestar, a koju podržava Moskva.
Rusija, koja još uvijek ima oko 1.500 vojnika u moldavskom separatističkom Pridnjestarskom regionu, rekla je 1. novembra da prati drugi krug izbora, ali je negirala bilo kakvo uplitanje uprkos suprotnim optužbama Sandu i Zapada.
Odvojeno, Moldavski Nacionalni centar za borbu protiv korupcije (CNA) objavio je 1. novembra da su policija i tužioci proveli raciju na nekoliko lokacija u zemlji u okviru šest krivičnih istraga o korupciji na izborima.
Očekuje se da će preliminarni rezultati biti objavljeni u 22 sata, a prvi zvanični rezultati poslije ponoći.
