Ministri vanjskih poslova NATO-a sastaju se danas kako bi obilježili 75 godina Saveza, te razgovarali o daljnjoj pomoći Ukrajini.
Drugog dana sastanka u Briselu ministri će obilježiti potpisivanje Sjevernoatlantskog ugovora u Vašingtonu kojim je uspostavljen transatlantski politički i vojni savez.
“Dok se suočavamo sa sve opasnijim svijetom, veza između Evrope i Sjeverne Amerike nikad nije bila važnija”, rekao je juče generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
NATO je započeo sa 12 članica iz Sjeverne Amerike i Evrope, osnovan kao odgovor na sve veće strahove da Sovjetski savez predstavlja vojnu prijetnju evropskim demokratijama.
U njegovom je središtu koncept kolektivne odbrane, ideja da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, dajući američku vojnu zaštitu zapadnoj Evropi.
Sedamdeset pet godina kasnije, NATO ima 32 članice i ponovno je preuzeo centralnu ulogu u svjetskim razmjerima, nakon što je ruski rat u Ukrajini potakao evropske vlade da Moskvu ponovno vide kao veliku bezbjednosnu prijetnju.
Dvije najnovije članice NATO-a, Finska i Švedska, pridružile su se kao direktan odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022.
“Nastavit ćemo jačati naše savezništvo”, rekao je Stoltenberg novinarima. “Nastavit ćemo raditi s našim partnerima širom svijeta u cilju mira i sigurnosti.”
Rusija je u srijedu rekla da se NATO vratio hladnoratovskom mentalnom sklopu i da mu nema mjesta u “multipolarnom svijetu” koji Moskva nastoji izgraditi kako bi okončala američku dominaciju.
Stoltenberg je u srijedu naglasio da Savez mora osigurati pouzdanu i predvidljivu bezbjednosnu pomoć Ukrajini na duži rok kako bi manje ovisila o kratkoročnim dobrovoljnim doprinosima, a više se oslanjala na institucionaliziranu obavezu Saveza.
Generalni sekretar NATO-a rekao je da će ministri razgovarati o tome da NATO preuzme veću odgovornost u koordinaciji nabavke vojne opreme i osposobljavanju ukrajinske vojske. Takođe će razgovarati o višegodišnjem finansijskom doprinosu kako bi se osigurala pomoć Ukrajini.
Stoltenberg je takođe predložio paket od 100 milijardi eura za sljedećih pet godina kako bi se obezbijedila pouzdana pomoć Ukrajini u slučaju određenih političkih promjena.
Po diplomatskim izvorima, time bi se izbjegla opasnost da pomoć Ukrajini dođe u pitanje u slučaju da u Bijelu kuću ponovno dođe nepredvidljivi Donald Tramp.
Nije jasno hoće li tu brojku prihvatiti NATO koji odluke donosi konsenzusom.
U četvrtak će se ministri sastati i s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom.
Kuleba je Rojtersu rekao da će izvršiti pritisak na njih da osiguraju više sistema protivvazdušne odbrane Patriot za zaštitu od čestih napada ruskih balističkih projektila.
“Partneri su nam dostavili svoje različite sisteme (zračne odbrane), cijenimo to, ali to je jednostavno nedovoljno, s obzirom na razmjere rata”, rekao je Kuleba.
Članice NATO-a mogle bi dati više Patriota kada bi postojala politička volja, rekao je.
(
