Američka korporacija brze hrane „Mekdonalds“ (McDonald’s Corp.) je objavila da je pristala da prihvari bivšeg predsjednika Donalda Trampa da prošlog vikenda „radi“ u lokalu te firme u Pensilvaniji, ali je rekla da ga ne podržava u predsjedničkoj trci.
Tramp je u nedjelju nakratko „radio“ na šuberu za usluživanje putnika automobila restorana „Mekdonalds“ u predgrađu Filadelfije i potom s keceljom odgovarao na pitanja, a restoran je za to vrijeme bio – zatvoren.
U objašnjenju zaposlenima te korporacije koje je u ponedjeljak dobio Asošiejted pres, „Mekdonalds“ je rekao da je vlasnik-operater restorana Derek Đakomantonio obavijestio upravu da Tramp želi da dođe i kompanija je pristala, jer „jedna od naših osnovnih vrijednosti je da su naša vrata otvorena svima“.
Kompanija je dodala da „Mekdonalds ne podržava kandidate za izborne funkcije i tako je i u ovoj trci za sljedećeg predsjednika SAD. Mi nismo ‘crveni’ (Republikanci) ili ‘plavi’ (Demokrate), mi smo zlatni“.
Taj čikaški gigant pljeskavica je rekao da su korisnici njegove franšize u svoje restorane pozvali i potpredsjednicu SAD Kamalu Haris, kandidatkinju Demokrata, i njenog kandidata za potpredsjednika SAD, guvernera Tima Valca.
Asošiejted pres je od štaba Haris tražio komentar o tome.
„Mekdonalds“ je rekao da je „postao dio razgovora u ovom izbornom ciklusu“ iako to nije tražio: u nekoliko navrata Haris je govorila da je nekada radila u „Mekonaldsu“ da bi se izdržavala dok je stuirala, a Tramp je bez dokaza tvrdio da Haris laže.
„Mekdonalds“ je u dopisu svom osoblju istakao da je ponosan na „lijepa sjećanja Haris na rad ispod svodova“ i često navođen podtak da je 12 odsto Amerikanaca nekad radilo u „Mekdonaldsu“.
Trampov dolazak je izazvao reakcije na društvenim mrežama: Guglova pretraga za „bojkot Mekdonaldsa“ nakratko je porasla u ponedjeljak ujutro, a neki korisnici Tvitera obećali su da se neće ići u restorane tog lanca poslije Trampovog nastupa.
Kris Hajdok, profesor marketinga na Poslovnoj školi Friman Univerziteta Tulejn, rekao je da je odobrenje posete rizičan potez za „Mekdonalds“ jer njegovo istraživanje pokazuje da kada se brendovi, bilo namjerno ili ne, povezuju s kandidatima ili stavovima koji izazivaju podjele, kupci koji ne vole te kandidate ili stavove reaguju burnije od onih kojima ti kandidati ili stavovi ne smetaju.
Male kompanije ponekad ipak mogu imati koristi od toga, rekao je Hajdok, jer dobijaju pažnju, te i kupce, ali u slučaju velike kompanije kao što je „Mekdonalds“, toga nema jer svi već znaju za tu kompaniju.
„Tramp koji radi u ‘Mekdonaldsu’ ne može da privuče više kupaca“, rekao je on. „Može samo da iznervira neke ljude“.
Lori Rozen, predsjednica firme za odnose s javnošću „Rosen Group“, rekla je da „Mekdonalds“ vjerovatno neće imati dugoročnu štetu od Trampovog događaja, ali ipak je dobio prisustvo u vijestima i publicitet. „Nisam sigurna da li će američki narod imati koristi od tog publiciteta. Međutim, ‘Mekonalds’ hoće“, smatra ona.
Brus Njuman, profesor poslovne etike i marketinga na Poslovnom koledžu Drihaus Univerziteta DePol, slaže se s njom: „Izgledaju kao kompanija koja privlači pažnju predsjedničkih kandidata i to povećava svijest o brendu“.
Njuman je dodao da Tramp vjerovatno pokušava da izgleda drugačije, ležernije, pred kraj svoje kampanje, s osmijehom i keceljom umjesto sakoa.
