Šest lidera iz Grupe sedam (G7) razgovaralo je o ruskom ratu u Ukrajini i sukobu Izrael-Iran ali nisu uspjeli da postignu veće sporazume oko tih i mnogih drugih važnih pitanja, zatvarajući samit na kome je pokušano da se pokaže kako ovaj klub bogatih zemalja može i dalje da oblikuje globalnu politiku uprkos ranom odlasku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa.
Domaćinu skupa kanadskom premijeru Marku Karniju i njegovim kolegama iz Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i Japana pridružili su se juče tokom finalnih sesija samita ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i šef NATO-a Mark Rute.
„Potrebna nam je podrška saveznika i ja sam tu. Mi smo spremni za mirovne pregovore, bezuslovno primirje. Mislim da je to vrlo važno. Ali za to potreban nam je pritisak“, rekao je Zelenski.
Lideri G7, bez Trampa, dogovorili su se da zajedno pokušaju da se bore protiv kako su rekli netržišne politike koje bi mogle da ugroze globalni pristup kritičnim mineralima.
Takođe su obećali da će ograničiti negativni uticaj vještačke inteligencije na radna mjesta i životnu okolinu dok istovremeno iskoriste njen potencijal za „tehnološku revoluciju“.
O drugim pitanjima nije bilo konsenzusa, i mada je samit trebalo da prikaže jedinstvo oko glavnih globalnih problema, nije bila objavljena zajednička izjava o sukobu u Ukrajini.
Zelenski je trebalo da se sastane sa Trampom na margini samita G7 u Kanadi, u planinskom gradu Kananaskisu, ali to je otkazano. SAD su takođe ranije potpisale sporazum sa Ukrajinom kojim se daje Americi pristup ogromnim ukrajinskim mineralnim resursima.
Visoki kanadski zvaničnik rekao je u brifingu novinarima na samitu da su se SAD protivile zajedničkom saopštenju o Ukrajini, dok nastoje da promovišu pregovore sa Rusijom.
Taj zvaničnik je rekao da je tek prvog dana samita u ponedjeljak postalo jasno da neće biti zajedničške izjave, mada su drugi učesnici nagovijestili da nema ozbiljnog sporazuma koji bi bio prihvaćen konsenzusom.
Kasnije je portparolka kanadskog premijera Emili Vilijams povukla tu izjavu datu na brifingu i rekla da drugim liderima nije bilo podijeljeno nikakvo predloženo saopštenje o Ukrajini.
U Trampovom odsustvu ostalih šest lidera održali su produženu sesiju o Ukrajini. Pošto nije bilo jednoglasnog stava pojedinačni lideri su se takođe sastali odvojeno sa Zelenskim da mu daju uvjeravanja o svojoj podršci.
Nad samitom se takođe nadvio sukob oko iranskog nuklearnog programa koji bi mogao da eskalira. Izrael je pokrenuo 13. juna vazdušnu kampanju na Iran, da bi kako kaže spriječio da razvije nuklearno oružje, a Iran je uzvratio sa napadima raketama i dronovima na Izrael.
Francuski predsjednik Emanuel Makron upozorio je SAD i druge sile da se ne zalažu za promjenu režima u Iranu, nagovještavajući da bi to moglo da destabilizuje širi region Bliskog istoka.
„Vjerujem da bi najveća greška danas bila zalagati se za promjenu režima u Iranu vojnim putem, pošto bi to dovelo do haosa“, rekao je Makron.
Prije odlaska poslije prvog dana samita u ponedjeljak Tramp se pridružio drugim liderima u zajedničkom saopštenju u kome je rečeno da Iran „ne može nikad da ima nuklearno oružje“ i u kome se poziva na „deeskalaciju neprijateljstava na Bliskom istoku, uključujući i primirje u Gazi“.
Postizanje jednoglasne podrške čak i oko kratkog i dosta opšte formulisanog saopštenja predstavlja neki skroman uspjeh, ocjenjuje agencija AP.
Makron je izjavio da je kanadski premijer Karni ispunio svoju misiju kao domaćin G7 očuvavši jedinstvo tog multilateralnog tijela.
„Ne treba da tražimo od kanadskog predsjedavanja da riješi svako pitanje na svijetu danas. To bi bilo nefer“, rekao je Makron koji će biti domaćin G7 iduće godine.
Karni je u svojim završnim izjavama sinoć rekao da je Trampov prijevremeni odlazak bio zbog „vanredne“ situacije na Bliskom istoku a ne zbog bilo čega što se desilo na samitu.
„Nije bilo problema. Tramp je osjećao da je bolje da bude u Vašingtonu i ja mogu to da razumijem“, rekao je Karni.
Karni je rekao da će Kanada uvesti nove ekonomske sankcije Rusiji i da izdaje svoje saopštenje u kome se nudi „čvrsta podrška bezbjednoj i suverenoj Ukrajini“.
Upitan da li su se SAD zalagale da se ublaži bilo kakvo moguće zajedničko saopštenje okupljenih lidera o Ukrajini, Karni je rekao da se konsultovao sa Trampom dok je pripremao tekst koji je njegova zemlja koristila.
Ipak Trampov odlazak samo je poslužio da poveća dramu svijeta gdje je nekoliko velikih konflikata na ivici rasplamsavanja i doprinio da se dobije samit sa koga je rano otišao svjetski lider na koga cio svijet najviše gleda.
Tramp je izjavio pred odlazak da je uradio sve što je imao da uradi na G7, ali, kako piše AP stvari su bile nezgodne i prije njegovog odlaska.
Poslije čuvene slike sa samita G7 2018, takođe u Kanadi, na kojoj su Tramp i tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel pokazali neprijateljski govor tijela, u ovogodišnjem izdanju samita te grupe bilo je dramatično kolutanje očima italijanske premijerke Đorđe Meloni dok joj je francuski predsjednik Emanuel Makron nešto šaputao tokom okruglog stola u ponedjeljak.
Zatim zabrinutost oko rusko-ukrajinskog rata, malo napretka oko sukoba u Gazi i sada situacija u Iranu učinili su da je atmosfera bila još napetija, posebno poslije Trampovog uvođenja visokih carina velikom broju zemalja čime se rizikuje globalni ekonomski rat.
Članovi Trampovog trgovinskog tima ostali su u Kanadi da razgovaraju o carinama, uključujući i ministra finansija Skota Besenta, koji je sjedjeo za stolom dok su se svjetski lideri sastali sa Zelenskim.
Tramp je svojim stavom o Ukrajini bio suštinski suprotstavljen ostalim liderima G7 koji su jasni u stavu da je Rusija agresor u tom ratu. SAD su odbile da se pridruže sankcijama protiv Rusije, a Tramp je rekao: „Kad ja uvedem sankcije nekoj zemlji to košta SAD mnogo novca, jako puno novca“.
Tramp je rekao na samitu da ne bi bilo rata u Ukrajini da članovi G7 nisu izbacili Rusiju iz organizacije 2014. godine zbog anektiranja Krima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da G7 sada izgleda „vrlo blijedo i potpuno beskorisno“ u poređenu na primjer sa formatima kao što su G20.
Pored toga američki predsjednik je dao veći prioritet iznošenju svojih zamjerki trgovinskim politikama drugih zemalja nego saradnji sa saveznicima iz G7.
On je uveo carine od 50 odsto na čelik i aluminijum, kao i 25 odsto na automobile. Tramp takođe naplaćuje deset odsto na uvoz iz većine zemalja, a mogao bi da podigne carine 9. jula kada istekne period pregovaranja od 90 dana koji je dozvolio.
Jedna svjetla tačka za Trampa tokom samita bila je kada su on i britanski premijer Kir Starmer potpisali okvirni sporazum o trgovini koji je ranije objavljen u maju. Tramp je rekao da je britanska trgovina „vrlo dobro zaštićena“ jer mu se kako je dodao „oni dopadaju“, i da to predstavlja „najveću zaštitu“.
Kada je objavio taj sporazum Tramp je mahao stranicama i one su mu ispale te se Starmer sagao da ih pokupi. Kasnije je britanski premijer rekao da je on pokupio strane jer bi nagli prilazak bilo koga drugog moglo da uplaši Trampovo obezbjeđenje koje ima vrlo stroge mjere o tome koliko blizu neko može da priđe predsjedniku.
