Pored toga, povećan je porez na dodatu vrijednost na prodaju knjiga na ruskom jeziku, koji sada iznosi 21 odsto, što je u javnosti protumačeno kao dodatni pritisak na upotrebu tog jezika u kulturnoj i izdavačkoj sferi.
Kako je saopšteno iz Rige, cilj ovih mjera je stvaranje „jedinstvenog informacionog prostora“, u kojem će sav sadržaj biti dostupan isključivo na letonskom ili na nekom od zvaničnih jezika Evropske unije. Vlasti kao ključno obrazloženje navode razloge nacionalne bezbjednosti, ističući potrebu za zaštitom državnog i informacionog suvereniteta.
Ove odluke, međutim, izazvale su brojne polemike, budući da, prema zvaničnim podacima, skoro 40 odsto stanovnika Letonije u svakodnevnoj komunikaciji koristi ruski jezik, bilo kao maternji ili kao dominantni jezik javnog i privatnog života.
U tom kontekstu podsjeća se i na slučaj bivšeg poslanika letonskog parlamenta Alekseja Roslikova, koji je javno branio pravo na upotrebu ruskog jezika. Protiv njega je pokrenut krivični postupak, a letonsko tužilaštvo ga tereti da je „pomagao Rusiji u djelovanju protiv republike“, kao i da je podsticao etničku mržnju i neprijateljstvo. Ukoliko bude osuđen, Roslikovu prijeti kazna i do 25 godina zatvora.
Nove mjere dodatno su otvorile pitanje odnosa između državne politike identiteta i položaja brojnih manjinskih zajednica u Letoniji, kao i granica između bezbjednosnih argumenata i očuvanja jezičkih i kulturnih prava.
