Uspješnim postizanjem konsenzusa oko ogromnog povećanja izdataka za odbranu, uz obilato laskanje predsjedniku SAD, generalni sekretar NATO Mark Rute mnogima je ulio osećaj olakšanja u vezi s novopronađenim Trampovim poštovanjem prema Sjevernoatlantskom savezu. Ali, Rute se nije vratio iz Haga kao heroj za sve: generalni sekretar alijanse suočava se s talasom kritika, i to dijelom veoma oštrih, zbog onoga što njegov tim naziva „optimizacijom“ resursa NATO.
Ono što bi se u normalnim okolnostima smatralo običnim birokratskim prestrukturiranjem ljudi i funkcija, u trenutnom transatlantskom kontekstu neki posmatrači vide kao restrukturiranje NATO s ciljem udovoljavanja Bijeloj kući — na način koji ne ide u korist dugoročnim interesima Sjevernoatlantskog saveza.
Dr Gerlinde Nijhus, koja je tokom 26 godina obavljala brojne funkcije u NATO, preuzela je vodeću ulogu među kritičarima aktuelnih promjena. Otišla je toliko daleko da je Ruteovo djelovanje uporedila s kontroverznom „optimizacijom“ koju je Ilon Mask sproveo u odjeljenju „Department of Government Efficiency“ (DOGE).
„Potezi, koji su inspirisani loše osmišljenom američkom DOGE-inicijativom (reorganizacijom), u suštini su ulizivanje u skladu s politikom Make America Great Again“, napisala je Nijhus na LinkedInu. Svoje stavove potvrdila je i u izjavi za DW. „Pod krinkom i izgovorom ‘efikasnosti’, funkcije u centrali NATO, koje bi mogle da budu na meti Trampovog bijesa zbog njihove navodne ‘woke agende’ ili ‘nebitnosti’, degradiraju se, minimizuju ili ukidaju.“
Nijhus se posebno osvrće na dvije promjene koje smatra naročito problematičnim: izdvajanje i premještanje kancelarije Specijalne predstavnice NATO za žene, mir i bezbjednost (WPS) iz kabineta generalnog sekretara, kao i spajanje Odjeljenja za klimatsku i energetsku bezbjednost sa Odeljenjem za politiku i planiranje odbrane. Ona smatra da su te promjene napravljene kako bi se „smanjila vidljivost“ tih tema. U Vašingtonu je ministar odbrane Pit Hegset skoro u potpunosti ukinuo WPS-programe u Pentagonu, dok je Tramp poznat po svom preziru prema klimatskoj politici.
Da li je slučajnost to što neke reforme u sjedištu NATO u Briselu odražavaju prioritete Bijele kuće? Visoki zvaničnik alijanse, koji je govorio za DW pod uslovom da ostane anoniman, kaže da je reorganizaciju osoblja podstaklo pogoršano bezbjednosno okruženje, a ne želja da se udovolji nekom saveznika.
„Generalni sekretar, kao i njegovi prethodnici, želi da sjedište NATO bude organizovano tako da može da funkcioniše efikasno“, rekao je za DW. „To je osnovni motiv strukturne reforme, koja nije usmjerena na smanjenje troškova ili broja zaposlenih, već na bolje usklađivanje radnih oblasti.“
Možda će najvidljivija promjena biti gašenje Odjeljenja za javnu diplomatiju (PDD), koje je tradicionalno upravljalo odnosima s medijima, sufinansiranjem projekata kao što je društvena otpornost, interakcijom sa studentima i drugim grupama, i kontaktima s građanima. Mnogi iz PDD moraće da potraže nova radna mjesta. Neke funkcije biće premještene u druge odeljenja. Pres-služba će biti direktno podređena generalnom sekretaru i njegovom portparolu.
Takođe se ukida i Odeljenje za izvršno upravljanje, koje je obavljalo razne zadatke: od zapošljavanja i programa praksi, do arhiviranja.
Izvori iz NATO tvrde da broj ukinutih pozicija nije veliki — možda oko 40, ali da će istovremeno biti otvorene i nove. Trenutno postoji oko 300 upražnjenih mjesta.
Ali, Gerlinde Nijhus, koja je godinama radila u Odjeljenju za javnu diplomatiju, smatra da je ukidanje PDD i preraspodela osoblja iz tog odeljenja teško razumljiva, posebno u trenutku kada smatra da bi alijansa trebalo da uloži dodatne napore da „podstakne informativne diskusije o NATO i širim bezbednosnim pitanjima u društvu“.
Ona takođe strahuje da će programi sufinansiranja i davanja bespovratnih sredstava za trustove mozgova, univerzitete i druge inicijative civilnog društva, „naići na potpuni zastoj“. Ti programi dobili su na važnosti s obzirom na to da je američka vlada ukinula humanitarnu organizaciju USAID, koja je djelovala globalno i finansirala mnoge od tih aktivnosti.
Visoki zvaničnik NATO, kaže, međutim, da neće doći do smanjenja aktivnosti u pogledu komunikacije s javnošću, već da se PDD samo „transformiše u Kancelariju za stratešku komunikaciju“ i da će raditi „fokusiranije“. Dodaje da i ostale promjene „idu u istom pravcu — ka boljoj usklađenosti, kako bismo mogli efikasno obavljati ključne zadatke saveza“.
Program sponzorisanja u vidu bespovratnih sredstava neće biti ukinut, kažu iz NATO – iako može doći do privremene pauze dok se ne sprovedu administrativne promjene.
Jedan bivši diplomata američkog Stejt departmenta, koji je želio da ostane anoniman, slaže se s kritičarima koji smatraju da reorganizacija može da nosi rizike ako se smanje sredstva ili osoblje za komunikaciju i kontakte s javnošću. Taj penzionisani zvaničnik upozorava da bi promjene u SAD i NATO mogle dodatno da povećaju otuđenost od građana — kako u zemljama-članicama saveza, tako i van njega.
To se pokazuje u praksi, kaže taj penzionisani diplomata, koji kao mentor, jednom nedeljno vodi razgovore s američkom koleginicom koja radi u jednoj azijskoj zemlji.
„U poslednjem razgovoru rekla mi jeda ju je američki ambasador proglasio ‘neuspešnom’, jer su novine u toj zemlji više pisale o pomoći iz Australije i Kine, nego o američkoj pomoći.“ To je, međutim, povezano sa obustavom rada USAID-a u toj zemlji. „Ona je bila u potpunosti okrivljena za to. Recite vi sad meni, kako možete pobijediti Kineze kada nemate ništa čime možete da im parirate“, pita se taj bivši američki diplomata.
U sjedištu NATO, bez obzira na to da li je to zvanično naređenje ili ne, neki službenici zaposleni u odeljenjima „Žene, mir i bezbjednost“ i „Klima“ podstiču se da te segmente svog posla ne izlažu previše javnosti. Nekoliko njih to je i lično podijelilo sa DW.
Jedna od poznatih zagovornica te teme je Hana Nojman, njemačka poslanica Zelenih u Evropskom parlamentu. Ona je takođe čula slična svjedočenja od svojih izvora u NATO. Nojman kaže da je to za nju „super frustrirajuće, jer takvo (konspirativno) djelovanje nema nikakvog smisla, ni iz stručne, ni iz bezbjednosne, niti iz političke perspektive“. Ona naglašava da je najvažnije da se „rad u tim oblastima nastavi“. Navodi da su je uvjerili da će to tako i biti — iako neki ljudi sada moraju da promjene kancelarije i rade „ispod radara“.
