Nakon pregovora u Ženevi o okončanju sukoba u Ukrajini prošlog vikenda, Moskva je zadržala jednostavnu poruku: neće biti velikih ustupaka u mirovnom planu za Kijev.
Mada je pozdravio napore administracije Donalda Trampa, zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov poručio je juče novinarima u Moskvi: “Ne može biti govora ni o kakvim ustupcima, niti o odustajanju od naših stavova po ključnim pitanjima.”
Rusija nije vidjela revidirani mirovni plan, ali je već okrivila Evropljane i Kijev za uništavanje prvobitnog prijedloga za koji je tvrdila da je mogao biti osnova za dogovor, piše “Fajnenšl tajms”.
“Jedino što je suštinski bitno jeste američki projekat, Trampov projekat”, rekao je novinarima Putinov portparol Dmitrij Peskov.
Sličnu poruku je poslao i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov koji je kazao da će ukoliko novi plan “izbriše… ključne stavke dogovora” koja je ruski predsjednik Vladimir Putin postigao sa Trampom, situacija biti “suštinski drugačija”.
To je, kako ističe FT, nova varijacija javne poruke koju Kremlj mjesecima ponavlja administraciji Donalda Trampa: Rusija je otvorena za eventualni mirovni sporazum – ali po sopstvenom vremenskom okviru i pod svojim uslovima.
Moskva mjesecima insistira na stavu da neće pristati ni na kakav sporazum koji ne predviđa da se Kijev odrekne dijela svojih linija na frontu u Donbasu – uslov na koji je, prema sopstvenim tvrdnjama, Tramp pristao tokom samita s Putinom na Aljasci u avgustu.
U procurjelom telefonskom razgovoru iz oktobra između američkog izaslanika Stiva Vitkofa i Putinovog pomoćnika Jurija Ušakova, koji je Blumberg objavio u utorak, Vitkof je priznao da bi svaki sporazum morao da uključi “Donjeck i možda neku razmjenu teritorija”, što sugeriše da bi SAD podržale rusko preuzimanje ostatka Donjecke oblasti, koju nije uspjela da zauzme još od 2014. To je za Kijev odavno nepremostiva crvena linija.
U odvojenom procurjelom razgovoru, koji je takođe objavio Blumberg, drugi Putinov izaslanik, Kiril Dmitrijev, rekao je da vjeruje da Trampova administracija neće prihvatiti “baš (rusku) verziju” mirovnog plana, ali da će joj biti “makar… najbliža moguća”.
Međutim, izmijenjena verzija od 19 tačaka, koju su početkom ove sedmice u Ženevi sastavili ukrajinski i evropski pregovarači, djeluje znatno manje povoljno za Rusiju. Rustem Umerov, visoki ukrajinski zvaničnik, rekao je da je njegov tim postigao “zajedničko razumijevanje o ključnim uslovima sporazuma” sa svojim američkim sagovornicima.
Semjuel Čarap, analitičar Rand korporacije, rekao je za FT da “nema šanse” da će Moskva prihvatiti plan koji su izmijenili Kijev i Evropljani i dodao da će umjesto toga Rusija vjerovatno razvlačiti pregovore u više formata i nastaviti svoje sporo napredovanje na ratištu.
Ruske snage drže više od 19 odsto teritorije Ukrajine nakon invazije koju je Moskva pokrenula 2022, a tokom 2025. napredovale su najbržim tempom od 2022, iako to napredovanje i dalje ide sporo, dok Kijev tvrdi da je Rusija pretrpjela velike gubitke da bi ga ostvarila.
“Taktika koju Putin dosljedno primjenjuje prema Trampu jeste da nikada ne zatvori vrata”, rekao je Čarap. “Oni (Rusija) će govoriti: ‘Da, ali…’ ili ‘Ovo je dobra osnova za razgovor, ali željeli bismo da razgovaramo o detaljima…”
Rusija će tu priliku imati sljedeće sedmice, kada bi Vitkof trebalo da doputuje u Moskvu na razgovore o mirovnom planu. Tramp, koji odustao od prvobitnog roka za postizanje sporazuma do Dana zahvalnosti, rekao je da će u proces biti uključen i Džared Kušner, koji je učestvovao u pregovorima što su doveli do krhkog prekida vatre u ratu u Gazi između Izraela i Hamasa.
Moskva je prošlog vikenda bila odsutna kada su se ukrajinski i evropski pregovarači užurbano okupili da izmijene američki plan brišući nekoliko spornih tačaka i prepuštajući druge razgovorima između Trampa i Zelenskog.
Ipak, Kremlj će vjerovatno biti zadovoljan time što je inicijativa Vašingtona uzdrmala Kijev i dodatno oslabila već napregnut atlantski savez, rekli su posmatrači.
Panika koju je taj plan izazvao u Kijevu i evropskim prijestonicama bila bi šlag na torti za Moskvu, smatra Fiona Hil, bivša visoka direktorka u Savjetu za nacionalnu bezbjednost u Trampovoj administraciji od 2017. do 2019. godine. “Jer svi trče unaokolo kao kokoška bez glave.”
Čak i ako je kasnije revidiran, diplomatski udar iz Vašingtona podsjetio je na Trampove ranije pokušaje da riješi konflikt i na njegovo uvjerenje da Rusija ima prednost, rekla je Hil.
“Tramp je ovo već radio. Koliko puta je svima dao ultimatum i potpuno jasno stavio do znanja: Rusija je velika sila, Rusija treba da pobijedi?”
Pregovarači u Ženevi dogovorili su da se najosjetljivija pitanja u vezi s teritorijom i bezbjednosnim garancijama odlože za dalje razgovore između Zelenskog i Trampa. Tomas Grejem, saradnik Savjeta za spoljne odnose, rekao je za FT da su ta pitanja oduvijek bila najveći kamen spoticanja u pregovorima i da će Moskva nastaviti da insistira na svojim zahtjevima.
Na osnovu Vitkofovih izjava u procurjelom snimku može se zaključiti da je Trampova administracija otvorena za zahtjev Moskve da se Ukrajina odrekne ostatka Donjecke oblasti kao cijene za postizanje sporazuma.
“Putin traži nešto što bi mu omogućilo da kaže da je ostvario ciljeve koje je zacrtao kada je invazija počela u februaru 2022 – da želi Donbas, koji je u početku bio fokus vojne operacije iz bezbjednosnih razloga”, rekao je Grejem. “U revidiranom planu biće mnogo stvari s kojima se Rusi neće saglasiti”, dodao je. “I dalje ostvaruju napredak na terenu. I dalje smatraju da je vrijeme na njihovoj strani. Da li su spremni na bilo kakav kompromis ili ne, ostaje otvoreno pitanje.”
Rusija ne može beskonačno da čeka i ratuje. Ekonomija i dalje pokazuje znake opterećenja, a gubici na frontu nastavljaju da rastu. Ipak, Moskva nije pod pritiskom da što prije potrči ka pregovaračkom stolu niti da pravi ustupke u oblastima za koje još nije spremna, rekao je Čarap.
“Relativno gledano, oni misle da će sporazum biti bolji za šest mjeseci. Zato se neće žuriti”, rekao je. “Pitanje je može li SAD ponuditi dovoljno i pritisaka i podsticaja da ih dovede do sporazuma prije nego kasnije”.
