Kongres potvrđuje Trampovu pobedu na predsedničkim izborima

Kongres potvrđuje Trampovu pobedu na predsedničkim izborima

U glavnom gradu Sjedinjenih Američkih Država Vašingtonu održava se sjednica oba doma Kongresa, Senata i Predstavničkog doma, na kojoj članovi tog tijela treba da potvrde epilog američkih predsjedničkih izbora – tako što će sertifikovati glasove Elektorskog koledža.

To je ujedno i posljednja instanca izbornog procesa – prije predsjedničke inauguracije 20. januara.

Zasjedanje kojim će predsjedavati američka potpredsjednica Kamala Haris, ujedno i poražena kandidatkinja demokrata u trci sa izabranim predsjednikom Donaldom Trapom, obavezno je prema američkom Ustavu.

Sve to događa se tačno na četvorogodišnjicu nasilnog upada u Kapitol, sjedište američke zakonodavne vlasti u Vašingtonu, kad je dio Trampovih pristalica protestovao zbog neutemeljenih tvrdnji o nepravilnostima koje su, kako su smatrali, uticale da ga 2020. porazi odlazeći predsjednik Džo Bajden.

Navode o neregularnostima odbacile su sudske instance širom zemlje.

Tehnički, potrebno je da Kongres potvrdi ishod glasanja elektora svake američke države. Tokom posljednjih dana zbog toga su u centru Vašingtona pojačane mjere bezbjednosti – uključujući i metalnu ogradu u blizini zdanja Kapitola.

Procedura podrazumijeva dopremanje izborne dokumentacija u posebnim kutijama od mahagonije koje se koriste za tu priliku. Proces potvrde organizovan je tako da predstavnici republikanaca i demokrata naglas čitaju rezultate i zvanično prebrojavaju glasove.

Američki potpredsjednik, koji predsjedava Senatom, proglašava pobjednika. Ukoliko je rezultat neriješen, Predstavnički dom odlučuje o pobedniku – pri čemu svaka kongresna delegacija ima jedan glas. To se nije dogodilo od 1800-ih godina prošlog vijeka i ne bi trebalo ni ovog puta jer izborni rezultat iznosi 312 elektorskih glasova naspram 226 u korist Trampa.

U odnosu na prethodnu sertifikaciju 2021. i nasilje koje je obilježilo – Kongres je pooštrio pravila. Tada je dio pristalica, sada izabranog predsjednika Donalda Trampa, koji je tada bio poražen, izvršio nasilni upad u kongresno zdanje nastojeći da prekine proces – usljed neutemeljenih tvrdnji o izbornim zloupotrebama koje su uzrokovale Trampov poraz i pobjedu odlazećeg predsjednika Bajdena.

Zakon o prebrojavanju glasova revidiran je 2022. kako bi se eksplicitnije definisala uloga predsjedavajućeg Senatom i američkog potpredsjednika – pošto je Donald Tramp vršio pritisak na bivšeg potpredsjednika Majka Pensa da se usprotivi porazu republikanaca, što bi u znatnoj mjeri prevazišlo njegovu ceremonijalnu ulogu. Pens je tada odbio Trampa čime je potvrđen poraz republikanaca što će, kako se u američkoj javnosti procjenjuje, ovoga puta učiniti Haris u ime demokrata. Prema revidiranom zakonu – potpredsjednik nema prava da utvrđuje rezultate, već isključivo da ih potvrdi.

Pošto se objave rezultati elektorskog glasanja neke od američkih država tokom sjednice, član Kongresa ima mogućnost da uloži prigovor po bilo kom osnovu. Međutim, predsjedavajući neće odobriti razmatranje ukoliko nije u pisanoj formi i ako ga nije potpisala petina članova oba doma Kongresa.

To je znatno više u odnosu na izbore 2020, kad je za razmatranje prigovora bila potrebna podrška po jednog člana Senata i Predstavničkog doma. Prag je podignut zakonom iz 2022 – kako bi se otežalo ulaganje neutemeljenih prigovora.

Ukoliko bi razmatranje prigovora bilo prihvaćeno, zajednička sednica Kongresa se prekida – a time bi se bavili Senat i Predstavnički dom u odvojenim sesijama. Da bi prigovor bio usvojen potrebna je podrška oba doma Kongresa i to prostom većinom glasova.

Kongresna potvrda glasanja Elektorskog koledža stvara preduslov za posljednju instancu procesa glasanja – što je predsjednička inauguracija koja se u Kapitolu održava 20. januara u podne.

Ništa ne ukazuje da bi moglo biti problema – nalik onima prije četiri godine.

Nakon smirivanja višečasovnih nemira, tokom kojih su stotine demonstranata provalile u Kongres i doslovce po zgradi jurile njegove članove, bila je potvrđena pobjeda Džozefa Bajdena.

Sa tim nasilnim događajem povezana je smrt šest osoba, dok su u neredima stotine bile povrijeđene. Materijalna šteta na i unutar zdanja američkog Kongresa procijenjena je na 2,8 miliona dolara.