Sjevernokorejski predsjednik Kim Džong Un ponovo je izabran za generalnog sekretara vladajuće Radničke partije, a delegati su ga pozdravili kao zaslužnog za jačanje nuklearnog arsenala zemlje, kao i njenog regionalnog položaja, javili su danas državni mediji.
Izvještaj sa kongresa partije, koji predstavlja veliki propagandni spektakl na kojem se očekuje da Kim Džong Un predstavi svoje političke i vojne ciljeve za narednih pet godina, nagovještava da će nastaviti da ubrzava jačanje nuklearnog arsenala, već opremljenog raketama koje mogu da prijete azijskim američkim saveznicima i kopnenom dijelu Sjedinjenih Američkih Država.
Partija je takođe objavila novu postavu u moćnom Centralnom komitetu, čime je potvrđena generacijska promjena u krugu rukovodstva oko Kima. Među desetinama smijenjenih nalaze se i vojni lideri, kao i 76-godišnji predsjednik parlamenta u Pjongjangu, tijela koje broji 138 mjesta.
Kongres, koji je počeo u četvrtak, održava se u trenutku kada Kim postaje sve vidljiviji akter u regionalnoj politici, nakon agresivne ekspanzije nuklearnog arsenala i bližih veza sa Rusijom kroz učešće u ratu u Ukrajini, zbog čega su dodatno produbljeni sporovi sa Vašingtonom i Seulom.
Kim je, takođe, nastojao da ojača veze sa Kinom – putovao je u Peking u septembru prošle godine i održao prvi samit sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom poslije šest godina.
Analitičari navode da će Kim vjerovatno na kongresu predstaviti nove vojne ciljeve, uključujući jačanje konvencionalnih snaga i njihovu integraciju sa nuklearnim kapacitetima, uz ponovno naglašavanje kampanje za ekonomsku samoodrživost, nakon postpandemijskog napretka podstaknutog pojačanom trgovinom sa Kinom i izvozom oružja u Rusiju.
Sjevernokorejska novinska agencija KCNA javila je da je Kim ponovo izabran za generalnog sekretara partije „nepokolebljivom voljom i jednoglasnom željom“ hiljada delegata u nedjelju, četvrtog dana skupa.
Prema pravilima partije, kongres, koji Kim održava svakih pet godina od 2016, bira generalnog sekretara kao glavnog predstavnika i lidera partije. Kim (42) je bio na čelu partije tokom čitave svoje vladavine, iako je naziv funkcije mijenjan – od prvog sekretara, preko predsjedavajućeg 2016. godine, do generalnog sekretara na kongresu 2021. godine.
U saopštenju partije navodi se da je izgradnjom nuklearnih snaga Kim stvorio vojsku sposobnu da se suoči sa „bilo kojom prijetnjom agresije“ i „bilo kakvim ratom“, dodajući da je rukovodstvo zemlje sposobno da „pouzdano garantuje“ budućnost države i podstakne ponos i samopoštovanje Sjevernokorejaca.
Pohvaljena je i Kimova nedavna spoljnopolitička aktivnost, za koju se navodi da je podigla prestiž zemlje.
Kineska novinska agencija Sinhua javila je da je kineski predsjednik Si čestitao Kimu na reizboru.
Stručnjaci su očekivali da će Kim iskoristiti kongres kako bi dodatno naglasio svoj čvrst stav prema Južnoj Koreji i eventualno izmijenio partijska pravila radi označavanja međukorejskih odnosa kao odnosa dvije „neprijateljske“ države.
Za sada državni mediji nijesu prenijeli izjave Kima ili drugih visokih lidera sa kongresa koje se odnose na odnose sa Vašingtonom i Seulom.
Najupečatljivija promjena u novom Centralnom komitetu jeste isključenje Čoe Rjong Haea, predsjedavajućeg Stalnog komiteta Vrhovne narodne skupštine, koji je u ranijoj fazi Kimove vladavine smatran drugom najmoćnijom ličnošću u Pjongjangu. Iz Centralnog komiteta ispali su i vojni maršali Pak Džong Čon i Ri Pjong Čoi, koji su napredovali u vojnim strukturama tokom ubrzanog razvoja nuklearnog programa u protekloj deceniji.
Smijenjeni su i visoki zvaničnici zaduženi za međukorejske odnose, uključujući Kim Jong Čola i Ri Son Gvona, koji su imali ključne uloge u Kimovoj diplomatiji sa južnokorejskim predsjednikom Mun Džae-inom i predsjednikom SAD Donaldom Trampom 2018. i 2019. godine.
Sjeverna Koreja prekinula je značajniju diplomatiju sa Sjedinjenim Američkim Državama i Južnom Korejom nakon neuspjelog samita Kima i Trampa 2019. godine, zbog neslaganja oko ublažavanja sankcija u zamjenu za smanjenje sjevernokorejskog nuklearnog i raketnog programa.
Kimova vlada odbila je ponude za dijalog od Trampa nakon njegovog povratka na drugi mandat i zatražila da Vašington odustane od zahtjeva za denuklearizacijom Sjeverne Koreje kao preduslova za razgovore. Odnosi dvije Koreje dodatno su pogoršani kada je 2024. godine Kim odustao od dugogodišnjeg cilja mirne reunifikacije i proglasio Južnu Koreju trajnim neprijateljem.
