Jun je rekao da njegova vlada razmatra načine kako da pomogne u odbrani i obnovi Ukrajine, isto kao što je Južna Koreja dobila međunarodnu pomoć tokom Korejskog rata 1950-53.
”Ako dođe do situacije koju međunarodna zajednica ne može da toleriše, poput napada velikih razmjera na civile, masakra ili teškog kršenja pravila rata, možda će nam biti teško da insistiramo samo na humanitarnoj ili finansijskoj podršci”, rekao je Jun.
Ključni saveznik SAD i veliki proizvođač artiljerijske municije, Južna Koreja je do sada pokušavala da ne naljuti Rusiju zbog njenih kompanija koje tamo posluju i zbog uticaja Moskve na Sjevernu Koreju.
”Vjerujem da neće biti ograničenja u obimu podrške za odbranu i obnovu zemlje koja je nezakonito napadnuta i po međunarodnom i po domaćem pravu”, rekao je Jun. “Međutim, uzimajući u obzir naš odnos sa učesnicama u ratu i razvojem događaja na ratištu, preduzećemo najprikladnije mjere”.
Pitam se šta će građani Južne Koreje reći kada vide naše oružje u Sjevernoj Koreji, rekao je Dmitrij Medvedev
Kremlj je saopštio da će Seul postati učesnik u sukobu ako pošalje oružje Ukrajini.
”Nažalost, Seul je zauzeo prilično neprijateljski stav u cijeloj ovoj priči”, rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov. “Pokušaće da sve više država uvuku direktno u ovaj sukob. Ali, naravno, početak isporuke oružja indirektno će značiti određenu fazu učešća u ovom sukobu”.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, bliski saveznik Vladimira Putina, rekao je da bi Moskva mogla odgovoriti slanjem naprednog naoružanja Sjevernoj Koreji.
”Pitam se šta će reći stanovnici te zemlje (Južne Koreje) kada vide najnovije primjerke ruskog oružja kod svojih najbližih susjeda – naših partnera iz Sjeverne Koreje?” napisao je Medvedev na Telegramu.
Jun bi sljedeće nedjelje trebalo da se sastane sa predsjednikom SAD Džoom Bajdenom u Vašingtonu povodom obilježavanja 70. godišnjice saveza dviju država. Jun je rekao da će na samitu zahtijevati “opipljive ishode” napora saveznika da poboljšaju odgovore na prijetnje od Sjeverne Koreje, koja je intenzivirala vojne probe i prošle nedjelje lansirala prvu interkontinentalnu balističku raketu na čvrsto gorivo.
Seul će, kako je rekao, pojačati svoje kapacitete nadzora, izviđanja i analize obavještajnih podataka i razviti “oružje velike snage i ultra visokih performansi” kako bi se odbranio od prijetnji Pjongjanga, rekao je Jun.
”Ako između Južne i Sjeverne Koreje izbije nuklearni rat, to vjerovatno ne bi bio samo problem između dvije strane, nego bi cijela sjeveroistočna Azija vjerovatno bila pretvorena u pepeo. To se mora spriječiti”, kazao je.
Ukrajinski ministar odbrane potvrdio je juče da je Kijev dobio isporuku sistema protivvazdušne odbrane “patriot”.
”Naše lijepo nebo postaje bezbjednije jer je sistem vazdušne odbrane stigao u Ukrajinu”, objavio je Oleksij Reznikov na Tviteru.
SAD su oktobru pristale da pošalju sisteme zemlja-vazduh, koji mogu da gađaju avione, krstareće rakete i balističke rakete manjeg dometa, poput onih koje je Rusija koristila za bombardovanje stambenih naselja i ukrajinske elektroenergetske mreže.
”Naši partneri su održali riječ”, rekao je Reznikov i zahvalio se vladama SAD, Njemačke i Holandije, ne rekavši koliko sistema je isporučeno i kada su stigli.
On je kazao da je prvi put tražio sisteme “patriot” prilikom posjete SAD u avgustu 2021, pet mjeseci prije invazije i sedam godina pošto je Rusija pripojila Krim. Stručnjaci upozoravaju da je efikasnost tog sistema ograničena i da možda neće značajno promijeniti tok rata.
Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izjavila je juče da je njena zemlja poslala Ukrajini još jedan sistem protivvazdušne odbrane “Iris-T”, prenio je Asošijetid pres. Njemačka je obećala da će poslati Ukrajini četiri sistema srednjeg dometa, od kojih je prvi stigao u oktobru.
”Fajnenšl tajms” je juče objavio da Ukrajina traži još raketa dok ponestaju zalihe vazdušne odbrane. Taj list piše da će Ukrajina tražiti hitnu isporuku projektila zemlja-vazduh na sastanku vojnih zvaničnika u njemačkoj bazi Ramštajn u petak.
Ukrajinski zvaničnici navodno strahuju da bi nedostatak sistema odbrane mogao dovesti do toga da Rusija pokrene kampanju bombaških napada.
”Vazdušna odbrana kratkog dometa je tema koju Ukrajinci sve više potežu”, rekao je jedan evropski zvaničnik. “Ako ih sve iskoriste, to otvara prostor za vazdušne snage”.
”Ako Rusija uspije da uđe sa nenavođenim bombama, Ukrajina će biti u nevolji”, dodao je, misleći ne municiju koju isporučuju avioni.
