Japanski princ Hisahito je prvi muški član carske porodice koji je u posljednjih 40 godina dostigao punoljetstvo i mnogi pretpostavljaju da bi mogao biti posljednji, te se postavlja pitanje ponovnog dopuštanja da na tronu budu žene.
Danas održan složen dvorski ritual kojim je Hisahitu formalno priznato da je punoljetan godinu dana pošto je navršio 18 godina, podsjetio je na sumorne izglede najstarije monarhije na svijetu. Mnogo toga se svodi na njenu politiku da tron nasljeđuju samo muškarci, dok se smanjuje broj članova carske porodice.
Hisahito je drugi u redu za „Prijesto hrizanteme“ i vjerovatno će jednog dana postati car. Međutim, više nema nikoga ko bi bio car poslije njega što ostavlja carsku porodicu u dilemi oko toga da li treba poništiti presudu iz 19. veka kojom je ukinuto pravo žena na nasljeđivanje prijestola.
Hisahito, brucoš na Univerzitetu Cukuba u blizini Tokija, studira biologiju i uživa u badmintonu. Posebno se bavi vilinim konjicima i koautor je akademskog rada o istraživanju insekata na svou imanja Akasaka u Tokiju.
Hisahito je rođen 6. septembra 2006. godine i jedini je sin prestolonasljednika princa Akišina i njegove supruge, krunske princeze Kiko. Ima dvije starije sestre: popularnu princezu Kako i bivšu princezu Mako čiji je brak sa osobom koja nije iz neke kraljevske porodice zahtijevao da se odrekne carskog statusa.
Hisahito je nećak cara Naruhita koji ima jedno dijete, ćerku, princezu Aiko. Hisahitov otac, Akišino, carev mlađi brat, prethodno je bio posljednji muškarac u toj porodici koji je dostigao punoljetstvo, 1985. godine.
Hisahito je najmlađi od 16 članova carske porodice koja se sastoji sve od odraslih. On i njegov otac su jedina dva muška nasljednika koji su mlađi od Naruhita. Princ Hitači, mlađi brat bivšeg cara Akihita, treći je u redu za prijesto, ali već ima 89 godina.
Manjak muških nasljednika je ozbiljna briga za monarhiju, za koju istoričari kažu da traje 1.500 godina. Taj problem odražava starenje i smanjenje stanovništva Japana.
Japan je tradicionalno imao careve, ali je nasljeđivanje titule bilo dozvoljeno ženama. Bilo je ukupno osam carica, uključujući i posljednju, Gosakuramači koja je vladala od 1762. do 1770. godine. Međutim, nijedna od njih nije imala nasljednika tokom svoje vladavine.
Nasljeđivanje je zakonom ograničeno na muškarce 1889. godine.
Stručnjaci kažu da je sistem nasljeđivanja samo za muškarce bio moguć samo zahvaljujući tome što su konkubine do prije oko 100 godina rađale carsku djecu.
Sada izuzetno popularna princeza Aiko, jedina ćerka cara Naruhita i carice Masako, ne može biti nasljednica svog oca, iako je veliki dio javnosti želi za caricu.
Da bi riješila pitanja nasljeđivanja, Vlada je 2005. godine predložila da se dozvoli da žena bude na prijestolu, ali Hisahitovo rođenje je brzo promijenilo situaciju i nacionalisti su se okrenuli protiv tog prijedloga.
Poseban, uglavnom konzervativni panel stručnjaka u januaru 2022. godine je preporučio Vladi da zadrži nasljeđivanje po muškoj liniji, i da predloži usvajanje muških potomaka iz drugih kraljevskih porodica da bi se nastavila muška loza.
Ali ta debata je zastala oko pitanja da li dati kraljevski status osobama koje nisu članovi carske porodice, a koje se vjenčavaju sa princezama i njihovom djecom.
Zastoj u debati je primorao Hisahita da sam nosi teret sudbine carske porodice, rekao je bivši šef Agencije carskog domaćinstva Šingo Haketa u članku u listu ove godine. „Fundamentalno pitanje nije da li dozvoliti mušku ili žensku liniju naslijeđivanja, već kako spasiti carevinu“, smatra on.
Konzervativni „Jomiuri“ je u maju objavio svoj prijedlog za hitnu reviziju Zakona o carskoj kući da bi se muževima i djeci princeza dao kraljevski status i omogućilo ženama da naslijede prijesto. Pozvao je Parlament da „odgovorno donese zaključak o krizi koja okružuje državu i o simbolu jedinstva naroda“.
