Zapadne zemlje povećavaju pritisak na Tursku da primi Švedsku u NATO, dok Stokholm nastoji da udovolji Ankari i da prevlada njeno protivljenje novim zakonom o terorizmu koji stupa na snagu danas.
Pojedini analitičari smatraju da bi ratifikacija članstva Švedske mogla biti korisna i za turskog predsjednika koji želi američke borbene avione F-16, a čiju prodaju je blokirao Kongres zbog, između ostalog, problema oko proširenja NATO-a, prenosi Radio slobodna Evropa pisanje svjetskih medija.
Američki državni sekretar Antoni Blinken pozvao je Tursku da odmah finalizira pristup Švedske NATO-u, rekavši da je ta nordijska zemlja već preduzela značajne korake kako bi odgovorila na prigovore Ankare, javio je Rojters.
Govoreći 30. maja na zajedničkoj konferenciji za medije sa švedskim premijerom, Blinken je rekao da će Vašington nastaviti da radi na dovršetku pristupanja Švedske.
Blinken je odbacio sugestiju da je administracija Džoa Bajdena povezivala odobrenje Turske za pristupanje Švedske NATO-u s prodajom borbenih aviona F-16 Ankari, mada je rekao da to čini Kongres.
Turska je tražila da od SAD kupi avione F-16 u vrijednosti od 20 milijardi dolara i skoro 80 kompleta za modernizaciju. Iako je Bajdenova administracija više puta rekla da podržava prodaju, ona je zaustavljena nakon prigovora Kongresa zbog odbijanja Ankare da da zeleno svetlo za proširenje NATO-a, ali i zbog stanja ljudskih prava u Turskoj i njene politike u Siriji.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan je 29. maja ponovio želju Turske da kupi avione, rekao je Bajden novinarima nakon razgovora s turskim predsjednikom, dodajući da mu je kazao da Vašington želi da vidi odobrenje za pristupanje Švedske NATO-u.
Švedska i Finska su prošle godine, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u, odustajući od dugotrajne politike vojnog nesvrstavanja. Turska i Mađarska još nisu odobrile kandidaturu Švedske.
Turska je u martu ratifikovala pristupanje Finske NATO-u, ali ne i za Švedsku tvrdeći da ta skandinavska zemlja pruža utočište pripadnicima militantnih grupa, posebno članovima Kurdistanske radničke stranke, koje Ankara smatra teroristima.
Švedski premijer Ulf Kristerson tvrdi da novi protivteroristički zakon koji stupa na snagu u četvrtak, predstavlja „poslednji dio“ sporazuma kojim se osigurava podrška Ankare za ulazak u vojni savez, ističe Fajnenšel tajms.
Zastoj koji je nastao nakon što je Erdoan blokirao članstvo Švedske uz tvrdnje da Stokholm mora da učini više u borbi protiv terorizma, doveo je do razdora između Turske i njenih saveznika u NATO-u u trenutku kada savez pokušava da projektuje jedinstvo oko rata u Ukrajini, naglašava londonski list i dodaje da je zastoj takođe doveo u pitanje politiku otvorenih vrata NATO-a za prijem novih članica.
Ipak, postoje sumnje da će turski predsjednik, čiji je čvrst stav prema kurdskom terorizmu bio centralna karakteristika njegove kandidature za reizbor, nastaviti da izražava zabrinutosti oko članstva Švedske.
To je, ukazuje Fajnenšl tajms, signalizirao tvit Erdoganovog direktora komunikacija Fahretina Altuna koji ne napisao da se turska vlada „iskreno nada da će se novi protivteroristički zakon pravilno sprovoditi“.
U međuvremenu, druge zemlje NATO-a pozvale su Erdoana da podrži članstvo Švedske, tvrdeći da je ono postalo ključno za bezbjednost u nordijskom i baltičkom regionu nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Dok su SAD i drugi saveznici NATO-a bili tolerantni prema Erdoganovoj želji da ojača svoj program uoči predsjedničkih izbora u Turskoj, koji su se završili proteklog vikenda, sada su, prema ocjeni Fajnenšel tajmsa, pojačali napore da ga ubijede da popusti.
Šef NATO-a izrazio je uzdržani optimizam u pogledu primanja Švedskoj u savez dok SAD vrše pritisak na Tursku da odustane od svojih prigovora, dva dana pošto je Erdogan ponovo izabran, ukazuje Agencija Frans pres.
Generalni sekretar Jens Stoltenberg rekao je u utorak da je pridruživanje Švedske „nadohvat ruke“ i da se očekuje da će to biti prije samita NATO-a 11. i 12. jula u glavnom gradu Litvanije Vilnjusu.
Mađarska čija vlada tvrdokorne desnice ima napete odnose s većim dijelom Evropske unije, takođe je odbila da da svoj blagoslov Švedskoj, iako se uglavnom smatra da na taj način zapravo prati odluke Turske.
Očekuje se da će nakon reizbora za predsjednika, Erdogan popraviti veze sa SAD i da bi mogao da odobri članstvo Švedske u NATO-u, kao što je već učinio s Finskom, ukazuje Njujork tajms na mišljenja analitičara.
Odobrenje za ulazak Švedske bi moglo biti korisno za Erdogana, ističe list dodajući da bi to moglo otključati prodaju američkih F-16 i opreme za nadogradnju turskih starijih modela. Te prodaje su blokirane u Kongresu, gdje su mnogi poslanici ljuti zbog Erdoanovih veza s Rusijom i njegove kupovine ruskog protivvazdušnog sistema S-400.
Emre Peker, koji proučava Tursku za Euroazija grupu, smatra da će Erdogan, nakon svog najvećeg izbornog izazova, zaoštriti politiku kod kuće, s ciljem da onemogući pobjede opozicije u velikim gradovima na izborima sledeće godine.
Istovremeno, ekonomske nedaće znače da će Erdogan biti oprezniji u inostranstvu, kaže Peker uz ocjenu da će „odnosi Turske sa SAD i EU ostati transakcijski i napeti“.
Prema njegovom mišljenju, Ankara će vjerovatno ove godine ratifikovati članstvo Švedske u NATO-u, zauzvrat tražeći finaliziranje kupovine F-16 od SAD.
