Izrael je pozvao na uvođenje novih sankcija Iranu kao dio odgovora na to što su iranska vojska i neki saveznici Teherana pokrenuli vazdušni napad bez presjedana na jevrejsku državu.
Izraelski ministar spoljnih poslova, Izrael Kac, rekao je na društvenim mrežama da je kontaktirao predstavnike više od 30 zemalja kako bi se založio za sankcije protiv iranskog raketnog programa i za proglašenje Iranske revolucionarne garde (IRGC) terorističkom organizacijom.
Sjedinjene Države su među nekoliko zemalja koje su već označile IRGC kao terorističku grupu. Od oktobra, SAD su uvele nekoliko paketa sankcija protiv iranskog programa razvoja balističkih raketa, nakon što su sankcije UN istekle.
Čini se da je Izrael takođe spreman da zahtijeva vojnu osvetu, uprkos tome što svjetski lideri mole da se situacija smiri.
Izraelski vojni zvaničnici rekli su u ponedjeljak da Teheran mora da plati cijenu za subotnji baraž od oko 350 projektila i dronova, od kojih su mnogi lansirani sa iranskog tla.
Iranski napad „naići će na odgovor“, rekao je načelnik izraelske vojske general-pukovnik, Herci Halevi.
„Iran će se suočiti sa posljedicama svojih akcija“, rekao je on, govoreći iz vazdušne baze Nevatim na jugu Izraela.
Izraelski vojni zvaničnici nijesu precizirali kako bi taj odgovor mogao da izgleda, iako je portparol izraelskih odbrambenih snaga kontraadmiral, Danijel Hagari, rekao da će se odgovor dogoditi „u vrijeme koje mi izaberemo“.
Izraelska retorika ostala je oštra i pored toga što su najvatreniji pobornici te zemlje, poput Sjedinjenih Država, pozvali Izrael da pokaže uzdržanost, tvrdeći da je neuspjeh iranskog napada bespilotnim letelicama i raketama da nanese veliku štetu sam po sebi bila ogromna pobjeda.
„Prilično je rječito to što je Iran lansirao preko 300 vazdušnih prijetnji… i da je 99 odsto njih oboreno“, rekao je sekretar za štampu Pentagona general-major, Pat Rajder.
Bijela kuća je u ponedjeljak bila još oštrija.
„Izrael je danas u daleko jačoj strateškoj poziciji nego što je bio prije samo nekoliko dana“, rekao je portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost, Džon Kirbi, ističući niz zemalja koje su pritekle u pomoć Izraelu.
Britanija, Francuska, Jordan i Saudijska Arabija pridružile su se SAD i Izraelu u obaranju iranskih raketa i dronova.
„Iranski hvaljeni raketni program, nešto što je (Teheran) koristio da ugrožava Izrael i region, pokazao se daleko manje efikasnim“, rekao je Kirbi. „Odbrana Izraela se, s druge strane, pokazala čak i boljom nego što su mnogi dugo pretpostavljali“.
Pentagon je kasno u ponedjeljak saopštio da je američki sekretar za odbranu Lojd Ostin „ponovio čvrstu podršku SAD odbrani Izraela i potvrdio strateški cilj regionalne stabilnosti“ dok je razgovarao sa izraelskim ministrom odbrane, Joavom Galantom.
Visoki američki zvaničnici rekli su da je iranski napad na Izrael, prvi ikada pokrenut sa iranskog tla, uključivao više od 110 balističkih projektila, 30 krstarećih projektila i više od 150 jednosmjernih, eksplozivnih dronova.
Oni su rekli da su u napadu učestvovale i iranske proksi snage u Iraku, Siriji i Jemenu.
Iran, koji je napad u subotu opisao kao uspješan, saopštio je da je to odgovor na vazdušni napad na bazu ambasade Irana u Siriji 1. aprila, za koji se sumnja da ga je izveo Izrael i u kojem je ubijeno sedam oficira Iranske revolucionarne garde, uključujući dva viša komandanta.
Neki zvaničnici iz Turske, Jordana i Iraka rekli su u nedjelju da je Iran podijelio upozorenja o napadu unaprijed kako bi izbjegao masovne žrtve i spriječio dalju eskalaciju neprijateljstava.
Ali portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova odbacio je takve tvrdnje tokom konferencije za novinare u Teheranu u ponedjeljak, rekavši: „Nije bilo unaprijed postignutog dogovora između nas i bilo koje druge strane“.
Američki zvaničnici su takođe osporili izvještaje da je napad Teherana trebalo da bude simboličan.
„Video sam izvještaje da su Iranci namjeravali da budu neuspješni, da je ovaj spektakularan i sramotan neuspjeh bio namjeran“, rekao je Kirbi, nazivajući takve tvrdnje „kategorički lažnim“.
„S obzirom na razmjere ovog napada, namjera Irana je očigledno bila da izazove značajna razaranja i žrtve“, rekao je Kirbi. „Cilj je bio da se što više njih (projektila i dronova) provuče kroz odbranu Izraela“.
Uprkos namjerama Irana, predsjednik SAD-a, Džozef Bajden rekao je izraelskom premijeru, Benjaminu Netanjahuu, da Sjedinjene Države neće učestvovati ni u jednoj izraelskoj kontraofanzivi protiv Irana.
Međutim, razni američki zvaničnici rekli su u ponedjeljak da podrška Vašingtona Izraelu pred iranskom agresijom ostaje „čelična“ i da američka vojna sredstva – smještena u regionu da bi se odbranila od iranskog baraža – ostaju na mjestu ako Teheran nešto pokuša ponovo.
Ipak, i dalje postoji zabrinutost da bi iranski napad i potencijalni izraelski odgovor mogli da izazovu širi regionalni sukob.
„Pozivamo sve strane na uzdržanost“, rekao je zamjenik iračkog premijera, Muhamed Ali Tamim, tokom posjete američkom Stejt departmentu u Vašingtonu u ponedjeljak.
„Nadamo se da će se eskalacije i tenzije u toj oblasti okončati“, rekao je Tamim, dodajući da Irak ne želi da vidi region „uvučen u širi rat koji će ugroziti međunarodnu bezbjednost“.
Evropski zvaničnici su takođe pozvali na oprez.
„Na ivici smo litice i moramo da se udaljimo od nje“, rekao je Žozep Borelj, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, za špansku radio stanicu Onda Sero. „Moramo nagaziti kočnicu i ubaciti u rikverc“.
Francuski predsjednik, Emanuel Makron, izjavio je u ponedjeljak da će njegova vlada učiniti sve što može da izbjegne eskalaciju situacije između Izraela i Irana.
Govoreći za francuske medije BFM-TV i RMC, Makron je takođe pozvao Izrael da radi na izolaciji Irana, prije nego na eskalaciji.
Bijela kuća je kasnije u ponedjeljak potvrdila da su ti napori već u toku, a članice Grupe sedam vodećih industrijalizovanih zemalja, ili G7, već rade na novoj rundi sankcija usmjerenih na industrije koje podržavaju iranske raketne programe.
G7 uključuje Britaniju, Kanadu, Francusku, Nemačku, Italiju, Japan i Sjedinjene Države.
