Poslanici francuske opozicije juče su srušili vladu, što je drugu po veličini ekonomsku silu Evropske unije gurnulo u još dublju političku krizu.
Ultradesničarski i ljevičarski poslanici su udružili snage da podrže predlog o izglasavanju nepovjerenja premijeru Mišelu Barnijeu i njegovoj vladi. Ukupno je 331 poslanik glasao za predlog, a bila je potrebna većina od 288 glasova da bi vlada pala.
Barnijeova vlada je prva u Francuskoj koja je zbačena na taj način u posljednjih više od 60 godina, u trenutku kada se zemlja bori da obuzda ogromni deficit budžeta. To je takođe vlada sa najkraćim mandatom u istoriji Pete Republike.
Ljevičari i ultradesnica su kaznili Barnijea zato što je odlučio da iskoristi posebna ustavna ovlašćenja da kroz parlament bez glasanja progura dio nepopularnog budžeta, koji je zahtijevao 60 milijardi eura ušteda kako bi smanjio deficit.
„Stigli smo do trenutka istine“, rekla je uoči glasanja liderka ultradesničarske stranke Nacionalno okupljanje Marin le Pen, dodajući da će Barnije biti smijenjen jer su njegovi planovi štednje za sljedeću godinu „opasni i nepravedni“ i znače „haos“ za Francusku.
A poslanik ultraljevičarske stranke Nepokorena Francuska Erik Kokerel rekao je Barnijeu: „Bićete prvi premijer koji će biti opozvan od Žorža Pompidua 1962. godine“.
Le Pen i Kokerel su tvrdili da Barnije, kojeg je predsjednik Emanuel Makron imenovao u septembru, skoro dva mjeseca nakon izbora bez jasnog pobjednika, nije imao legitimitet od samog početka.
Francuska sada rizikuje da završi godinu bez stabilne vlade ili budžeta za 2025. godinu, iako ustav omogućava posebne mjere koje bi spriječile blokadu vlade u stilu SAD-a.
Rojters navodi da će politička kriza u Francuskoj dodatno oslabiti Evropsku uniju koja se oporavlja od pada njemačke vlade, samo nekoliko nedjelja prije nego što novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp ponovo uđe u Bijelu kuću.
Tri izvora su rekla Rojtersu da Makron planira da brzo imenuje novog premijera, možda čak i prije ceremonije ponovnog otvaranja katedrale Notr Dam u subotu. Očekuje se da Tramp prisustvuje tom događaju.
Svaki novi premijer će se suočiti sa istim izazovima kao i Barnije u pokušaju da usvoji zakone, uključujući budžet za 2025. u podijeljenom parlamentu. Novi parlamentarni izbori ne mogu biti održani prije jula.
Makron bi mogao da zatraži od Barnijea i njegovih ministara da ostanu na funkcijama u privremenom kapacitetu dok on identifikuje premijera koji bi mogao da privuče dovoljno podrške za usvajanje zakona.
Barnije, kojem je njegov tim aplaudirao dok je govorio u parlamentu neposredno prije glasanja, rekao je da želi da naglasi kolika je bila čast biti premijer.
„Ovaj predlog o izglasavanju nepovjereja će sve otežati“, upozorio je poslanike, dodajući da izazovi sa kojima se Francuska suočava, naročito njen fiskalni deficit, „neće nestati čarolijom jednog predloga za opoziv“.
Rojters piše da trenutna kriza nije bez rizika za Marin le Pen, koja je godinama pokušavala da ubijedi birače da može ponuditi stabilnost.
„Francuzi će oštro suditi o odluci koju ćete donijeti“, rekao joj je u parlamentu Loran Vokije, poslanik iz konzervativne stranke Republikanci koji podržava Makrona.
Makron, koji je osvojio drugi mandat 2022. godine, izazvao je krizu raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora u junu.
Njegov predsjednički mandat traje do sredine 2027. godine i parlament ga ne može natjerati na ostavku, ali RN i radikalna ljevica već govore da bi trebalo da podnese ostavku jer se suočava sa najvećom krizom od protesta „Žutih prsluka“ 2018-2019. godine.
Otkad je Makron raspisao izbore, francuski referentni berzanski indeks CAC 40 pao je za skoro 10 odsto i najviše je izgubio među vodećim ekonomijama EU. Vrijednost jedinstvene valute euro je opala za skoro četiri odsto.
Politička nesigurnost već pogađa uslužni sektor Francuske, pokazalo je jedno mjesečno istraživanje.
„Pozitivni signali… koji su bili prisutni tokom ljeta, djelimično zbog Olimpijskih igara, sada su prošlost“, rekao je ekonomista Hamburške komercijalne banke Tarik Kamal Čodri.
Barnijeov nacrt budžeta je nastojao da smanji fiskalni deficit, za koji se očekuje da premaši šest odsto BDP ove godine, sa 60 milijardi eura povećanja poreza i smanjenja troškova. Namjera je bila da se deficit spusti na pet odsto sljedeće godine.
Barnije je rekao da će posljedice njegove smjene biti katastrofalne za državne finansije, ali Le Pen je to odbacila i izjavila da bi dozvoljavanje da taj budžet prođe bilo najgora moguća politika.
Umjesto toga, rekla je da će njena stranka podržati hitan zakon koji prenosi odredbe o porezima i rashodima iz budžeta za 2024. godinu u sljedeću godinu kako bi se obezbijedilo privremeno finansiranje.
Ali to bi značilo da bi mjere štednje koje je Barnije planirao pale u vodu.
