Holandski kralj Viljem-Aleksander obećao je juče da tema ropstva neće biti zabranjena tokom njegove posjete bivšoj koloniji Surinamu, gdje je ta praksa ukinuta prije nešto više od 150 godina, prenosi danas britanski list Gardijan.
Kralj je u glavni grad Paramaribo stigao u nedjelju zajedno sa kraljicom Maksimom, nedjelju dana nakon što je ta mala južnoamerička država obilježila 50 godina nezavisnosti od Holandije.
Viljem-Aleksander je juče rekao „nećemo bježati od istorije, niti od njenih bolnih elemenata, kao što je ropstvo“.
Posjeta kralja i kraljice prva je posjeta članova holandske kraljevske porodice nakon skoro pet decenija.
Ropstvo je formalno ukinuto u Surinamu i drugim područjima pod holandskom vlašću 1. jula 1863. godine, ali je zaista okončano tek 1873, poslije desetogodišnjeg perioda „tranzicije“.
Holanđani su finansirali svoj „zlatni vijek“ carstva i kulture u 16. i 17. vijeku prevozom oko 600.000 Afrikanaca u okviru trgovine robljem, uglavnom ka Južnoj Americi i Karibima.
Na sastanku u ponedjeljak sa predsjednicom Surinama, Dženifer Girling-Sajmons, kralj je rekao da je „svjestan koliko ovo duboko odjekuje među potomcima porobljenih ljudi i pripadnicima autohtonih zajednica“.
„Želimo da stupimo u dijalog sa njima“, kazao je.
Surinam, na sjevernoj obali južnoameričkog kontinenta, muče pobune i državni udari još od sticanja nezavisnosti 1975. godine.
Ali nedavno otkriće velikih podmorskih rezervi nafte budi nadu da bi sreća zemlje mogla da se promijeni.
Viljem-Aleksander je rekao da Holandija želi da produbi veze sa svojom nekadašnjom kolonijom „na osnovu jednakosti i međusobnog poštovanja“.
Dodao je i da je izgradnja zajedničke budućnosti „smislena samo ako uzmemo u obzir temelje na kojima stojimo“.
„Taj temelj je naša zajednička prošlost“, rekao je.
Holandija je u decembru 2022. uputila zvanično izvinjenje za ropstvo preko tadašnjeg premijera Marka Ruttea, a godinu kasnije uslijedilo je i izvinjenje kralja.
Viljem-Aleksander i kraljica Maksima, rođena u Argentini, sastaće se iza zatvorenih vrata sa predstavnicima potomaka robova, tradicionalnih zajednica i autohtonih grupa.
Grupa afro-surinamskih aktivista kritikovala je kraljevski program jer ne uključuje polaganje vijenca kod spomenika u Paramaribu, posvećenom ukidanju ropstva.
Diplomatski odnosi između dvije zemlje bili su ozbiljno narušeni tokom vojne vladavine bivšeg diktatora Desija Butersea od 1982. godine, a zatim ponovo kada se vratio na vlast kao izabrani predsjednik od 2010. do 2020.
Buterseova Nacionalna demokratska partija (NDP) sada je pod vođstvom Girling-Sajmons.
Studija iz 2023. pokazala je da je holandska kraljevska porodica između 1675. i 1770. godine zaradila 545 miliona eura (632 miliona dolara), preračunato u današnju vrijednost, iz kolonija u kojima je ropstvo bilo rasprostranjeno.
Kraljevi preci, Viljem III, Viljem IV i Viljem V, bili su među najvećim profiterima onoga što je u holandskom izvještaju opisano kao „namjerno, strukturalno i dugoročno angažovanje“ države u ropstvu.
Godine 2022. Viljem-Aleksander je objavio da se odriče kraljevske zlatne kočije kojom je tradicionalno prevožen na državnim ceremonijama, jer su na njenim stranama prikazani motivi ropstva.
