Donald Tramp je optužen za zbližavanje zemalja BRIKS-a, labave grupe nekih od najbrže rastućih svjetskih ekonomija, time što im je uveo više carine nego drugim državama.
Najveća članica BRIKS-a, Kina, još uvijek se suočava sa mogućim carinama od 145 odsto ako ne uspije da postigne dogovor sa Trampom, dok su Brazil i Indija pogođeni stopom od 50 odsto – polovina kazne za Indiju odnosi se na kupovinu jeftinije ruske nafte.
Južnoafrička Republika dobila je carine od 30 odsto, a čak bi i noviji članovi, poput Egipta, mogli da dobiju povećanje carina, zbog učešća u BRIKS-u.
Tramp je tokom drugog mandata više puta upozoravao na dodatne kaznene mjere protiv bilo koje zemlje koja se svrsta uz ono što on naziva „anti-američkom politikom“.
Bivši indijski trgovinski zvaničnik Ajaj Šrivastava smatra da zemlje BRIKS-a osjećaju „malo zastrašivanja“ zbog toga što ih je Tramp izdvojio za dodatne kazne.
On za DW kaže da carine „daju BRIKS-u zajednički podsticaj da smanje zavisnost od SAD, čak i ako se ciljevi razlikuju“.
Te dodatne carine stvorile su nezadovoljstvo među članicama BRIKS-a, koje sada proširuju bilateralne sporazume u nacionalnim valutama kako bi smanjile zavisnost od američkog dolara. Centralne banke BRIKS-a takođe su povećale kupovinu zlata – još jedan znak njihove želje za dedolarizacijom.
Dok je Tramp izjavio da je „BRIKS mrtav“, jedan kritičar je optužio američkog predsjednika za „stratešku nesavjesnost“, tvrdeći da je republikanac pretvorio labavu koaliciju zemalja sa vrlo različitim ciljevima u jedinstveniji blok.
U nedavnom članku za Vašington post, Maks But, analitičar za spoljnopolitička pitanja u Savjetu za spoljne odnose, naveo je da Tramp „umanjuje moć SAD perverznim ujedinjavanjem američkih prijatelja sa našim neprijateljima“ – aludirajući na to kako se Brazil, Južna Afrika i Indija sve više povezuju sa Kinom i Rusijom.
Još jedan dokaz rastuće solidarnosti među članicama BRIKS-a biće vidljiv na samitu Šangajske organizacije za saradnju u Tjenđinu, na sjeveru Kine, koji počinje u nedjelju.
Kineski predsjednik Si Đinping ugostiće Narendru Modija i Vladimira Putina, zajedno sa liderima iz oko 20 drugih zemalja globalnog Juga. To će biti Modijeva prva posjeta Kini poslije sedam godina.
Uoči samita, Kremlj je vršio pritisak da Kina, Rusija i Indija održe svoje prve trilateralne razgovore poslije šest godina, što je korak ka jačanju jezgra saveza BRIKS.
Moskva vjeruje da bi oživljavanje dijaloga na visokom nivou među tri najveće članice BRIKS-a moglo da pomogne u smirivanju dugogodišnjih napetosti, posebno između Indije i Kine, i da se predstavi koherentnija protivteža Zapadu.
Trampove ogromne carine primorale su Nju Delhi da ojača ekonomske veze sa Kinom, obnavljajući direktne letove, ublažavajući vizna ograničenja i povećavajući trgovinske pregovore. Dvije zemlje su takođe vodile razgovore kako bi riješile dugogodišnje sporove duž njihove gotovo 3.500 kilometara duge granice.
Tokom posjete Indiji kineskog ministra spoljnih poslova Vanga Jia prošle sedmice, Peking se složio da poveća snabdijevanje rijetkim zemnim mineralima susjednoj zemlji.
Kina kontroliše više od 85 odsto globalne prerade rijetkih zemnih metala, dok su Indiji ti minerali hitno potrebni za čistu energiju, električna vozila i odbrambene tehnologije.
Uprkos međusobnoj podršci za domaćinstvo samita BRIKS-a 2026. i 2027. godine, postoji nekoliko razloga za sumnje u značajno poboljšanje kinesko-indijskih odnosa, s obzirom na nepovjerenje Nju Delhija u kineske ambicije u Aziji.
Šilan Šah, zamjenik šefa ekonomista za tržišta u razvoju u londonskoj firmi Capital Economics, naveo je bliske odnose Kine sa glavnim neprijateljem Indije, Pakistanom, i izgradnju kineske hidroelektrane na Tibetskoj visoravni, što je izazvalo nelagodu u Nju Delhiju.
Osim toga, Šah je u istraživačkoj bilješci napisao da „priliv jeftinih kineskih uvoza potkopava napore Indije da ojača domaću industriju.“
Nepovjerenje Indije prema Kini i njene dugogodišnje veze sa Vašingtonom mogli bi da naštete ambicijama za napredak projekta BRIKS-a.
Indija se i dalje u velikoj mjeri oslanja na američko tržište i tehnologiju, sa izvozom u SAD u ukupnom iznosu od 77,5 milijardi dolara u 2024. godini, u poređenju sa znatno nižim izvozom u Rusiju i Kinu.
Brazil je takođe nastojao da ojača bilateralnu trgovinu sa Kinom, svojim najvećim trgovinskim partnerom, tokom telefonskog razgovora ranije ovog mjeseca između Sija Đinpinga i brazilskog predsjednika Lule da Silve. Kina čini 26 odsto brazilskog izvoza – dvostruko više nego SAD.
Vrlo simboličan nastup Vladimira Putina i Sija Đinpinga tokom parade u Moskvi povodom Dana pobjede u maju naglasio je produbljivanje strateške povezanosti između Moskve i Pekinga. Prema navodima Kremlja, više od 90 odsto bilateralne trgovine između Rusije i Kine sada se odvija u juanima i rubljama.
Južnoafrička Republika, u međuvremenu, ostaje čvrsta u svojim obavezama prema BRIKS-u, signalizirajući namjeru da zacrta vlastiti kurs uprkos pritisku Trampa.
„Južnoafrička vlada nije spremna da povuče ni jednu od svojih obveza prema BRIKS-u, posebno u vezi sa reformom globalnog upravljanja, tehnologijom, poljoprivredom, akademskom razmjenom i bilateralnom trgovinom“, rekla je za DW Sanuša Naidu, viša istraživačka saradnica u Institutu za globalni dijalog sa sjedištem u Južnoj Africi.
Nakon što je broj članica narastao sa izvornih četiri na deset – pri čemu Saudijska Arabija još uvijek nije odlučila hoće li se pridružiti – BRIKS postaje sve više fragmentiran zbog različitih nacionalnih interesa, što bi moglo dodatno da ograniči njegove ambicije. Takođe postaje autoritarniji.
Šrivastava, koji je kasnije osnovao Inicijativu za istraživanje globalne trgovine sa sjedištem u Nju Delhiju, rekao je da se BRIKS „manje fokusira na savršeno jedinstvo, a više na pragmatičnu saradnju u trgovini, finansijama i lancima snabdevanja“.
Iako trgovina među zemljama BRIKS-a raste brže od trgovine između zemalja BRIKS-a i G7, veliki dio te trgovine odnosi se na ugljovodonike. Zanimljivo je da je trgovina unutar BRIKS-a podložna većem broju prepreka nego ona koja postoji između zemalja globalnog sjevera, prema istraživanju Boston Consulting Group.
Konsultantska firma je identifikovala buduće pokazatelje da saradnja u trgovini unutar BRIKS-a raste, uključujući ukidanje antidamping i drugih trgovinskih ograničenja, korake ka sporazumu o slobodnoj trgovini širom BRIKS-a, jednoglasnu podršku reformama Svjetske trgovinske organizacije i veća strana ulaganja među zemljama BRIKS-a.
Iako se te ambicije možda neće odmah ostvariti, Mihaela Papa, direktorka istraživanja i glavna naučna istraživačica u Centru za međunarodne studije, očekuje da će trgovina unutar BRIKS-a dobiti na značaju.
„Možemo očekivati veću političku podršku novim trgovinskim inicijativama, kampanjama ‘Kupujte BRIKS’ i projektima poput berze žitarica BRIKS-a i širenja mehanizama za plaćanje u lokalnoj valuti“, rekla je Papa za DW.
Predlog koji podržava Rusija za jedinstvenu valutu BRIKS-a, koja bi predstavljala izazov dolaru i dalje je na čekanju, što sugeriše budućnost koju manje oblikuju konkurentski finansijski sistemi, a više mozaik preklapajućih mreža.
Šrivastava predviđa da će dolar ostati „dominantan godinama, ali će paralelni sistemi plaćanja u juanima, rupijama i rubljama rasti. To neće svrgnuti dolar sa trona“, rekao je on za DW, „ali će postepeno umanjiti njegov monopol.“
