Potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Kamala Haris pridružila se predsjedniku Džozefu Bajdenu kako bi zajedno predstavili dogovor kojim će se smanjiti cijena deset često korišćenih ljekova u Americi.
Istovremeno, republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp održao je drugu konferenciju za novinare u posljednjih manje od nedjelju dana, ovog puta u u svom odmaralištu u Bedminsteru, u Nju Džersiju.
Bajden i Haris prvi put su se pojavili zajedno na nekom javnom skupu, od kada je Haris zamijenila Bajdena kao predsjednička kandidatkinja Demokratske stranke.
„Konačno smo pobijedili velike farmaceutske kompanije“, poručio je Bajden.
Njegova administracija je pregovarala i dogovorila smanjenje cijena deset najprodavanijih ljekova koje koristi Mediker, sistem državnog osiguranja za starije građane, neke i do 79 procenata.
Dogovor će, kako su najavili, u prvoj godini sprovođenja uštedjeti državi šest milijardi dolara. Takođe će 2026. godine uštedjeti običnim građanima više od 1,5 milijardi u troškovima „iz džepa“.
Bajden i Haris pokušavaju da uvjere birače da će se njihovi životni troškovi smanjiti poslije nekoliko godina natprosječno velike inflacije.
Zakon o smanjenju inflacije, koji je Bajdenova administracija predložila i koji je usvojen 2022. godine, bio je prvi zakon koji je omogućio državi, odnosno Medikeru, da pregovara o cijenama nekih od najskupljih ljekova za program koji pokriva 66 miliona Amerikanaca. Nove cijene će početi da važe 2026.
Amerikanci su ogorčeni zbog visokih cijena i često govore da je to pitanje koje ih najviše zanima uoči predsjedničkih izbora 5. novembra na kojima se Haris takmiči protiv republikanskog kandidata Donalda Trampa.
„Cijelu svoju karijeru radila sam na tome da smanjimo cijenu ljekova i na pozivanju na odgovornost onih koji ih podižu iz lične koristi“, izjavila je Haris.
„Mediker sada može da upotrijebi moć kolektivnog pregovaranja da dogovori niže cijene ljekova sa velikim farmaceutskim kompanijama“, dodala je.
Glas potpredsjednice Haris u Senatu, koji je presudio u situaciji sa 50 glasova za i 50 protiv, omogućio je usvajanje zakona koji dozvoljava pregovore o cijenama ljekova. Nijedan republikanac nije podržao taj zakon. Haris je takođe podsjetila da je tokom svog rada na mjestu državne tužiteljke Kalifornije pozivala farmaceutske kompanije na odgovornost zbog nepoštene i nelegalne poslovne prakse.
Iako je skup u Merilendu bio zvanični događaj, Bajden je svoje obraćanje okupljenima u sali lokalnog univerziteta pretvorio u govor iz kampanje, navodeći da će Kamala Haris biti „sjajna predsjednica“ i kritikujući republikance što ne podržavaju pravo Medikera da pregovara o cijenama ljekova.
Republikanski članovi Kongresa i predsjedavajući Majk Džonson ocijenili su da je u pitanju „namještanje cijena“ i da će plan Bijele kuće dovesti do većih troškova zdravstvene zaštite i uništavanja američkih inovacija u medicini.
Dok se obraćao se iz svog golf kluba, Tramp je bio okružen stolovima na kojima su se nalazili prehrambeni proizvodi – ovsene pahuljice i kafa, upakovano sirovo meso i mlijeko – čime je pokušavao da naglasi svoje tvrdnje o visokim cijenama hrane.
U srijedu, Biro za statistiku rada objavio je da su se cijene hrane povećale za 1,1 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je deveti uzastopni mjesec da je povećanje niže od dva procenta. Iako je stopa inflacije opala, mnogi Amerikanci i dalje su zabrinuti zbog viših troškova, prema medijskim izvještajima, dok neki ekonomisti primjećuju da su potrošači postali osjetljiviji na cijene.
Tokom svog podužeg govora, u kojem je bilo nekoliko obmanjujućih ili nesitinitih tvrdnji o pitanjima od ekonomije do imigracije, Tramp je rekao da će ukinuti sve inicijative i obavezujuće regulative koje guraju američko tržište automobila ka električnim vozilima.
Ponovio je kritike na račun Bajdenove administracije u vezi sa imigracijom, još jednom preuveličavajući podatke kada je riječ o broju ljudi koji su prešli američko-meskičku granicu tokom Bajdenovog mandata.
„Ko ne želi da ima snažne granice“, upitao je Tramp i dodao. „Ko ne želi da plaća niži porez“?
Poslije govora, Tramp je odgovarao na pitanja novinara.
O Izraelu, Tramp je ponovio svoju raniju tvrdnju da se napad Hamasa na Izrael 7. okotobra prošle godine ne bi ni dogodio da je on bio predsjednik. Tramp je naveo da sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom nije vidio otkad je Netanjahu posjetio Trampovo imanje Mar-a-Lago na Floridi u julu.
„Ohrabrio sam ga da okonča ovo“, rekao je Tramp, misleći na rat između Izraela i Hamasa. „Ostvari pobjedu i završi to. Mora da prestane. Ubijanje mora da prestane“.
Prošle nedjelje je odgovorio na 37 pitanja na konferenciji koja je trajala 65 minuta, a održana je na njegovom imanju Mar-a-Lago na Floridi, kada je stalno kritikovao intelektualne kapacitete potpredsjednice Haris i dovodio u pitanje njenu sposobnost da vodi zemlju u naredne četiri godine.
Tramp je u srijedu održao miting u Sjevernoj Karolini, navodno da bi govorio o svojim ekonomskim planovima. Međutim, kada mu je postavljeno pitanje da li je to najvažnije pitanje za birače u novembru, rekao je:
„Nisam siguran. Kriminal je odmah tu, mislim da je i granica odmah tu“.
Međutim, bivši predsjednik se ponovo upustio u lične napade na Haris, navodeći da se „smije kao da je luda“.
U četvrtak, kada su ga novinari pitali da li misli da bi trebalo da ograniči uvrede, Tramp je rekao:
„Mislim da imam pravo na lične napade. Moram da radim stvari na svoj način”, rekao je, odbacujući ideju da bi mogao da promijeni pristup.
Tramp je takođe nagovijestio da su demokrate „iz političke korektnosti“ izabrale prvu crnkinju i ženu porijeklom iz Južne Azije da služi kao potpredsjednica a onda postane i predsjednička kandidatkinja 2024, pošto se Bajden povukao iz trke.
Bajden je donio odluku da se ne bori za drugi mandat poslije – prema ocjenama – loše debate protiv Trampa krajem juna i velikog pada popularnosti u anketama.
